HRVATSKA / NAJVEĆI EKOLOŠKI PROBLEM - LOŠA KVALITETA ZRAKA U HRVATSKOJ!


14.05.2019
Već je vidljivo da ćemo završiti na Sudu Europske unije zbog otpada

Povodom Zelenog tjedna Europska je komisija izvješća za 2019. o stanju provedbe zakona o zaštiti okoliša za svih 28 članica EU, među kojima je i Hrvatska. To je dobar pregled stanja u našem okolišu a vjerojatno najveći razlog za zabrinutost je loša kvaliteta zraka u Hrvatskoj. Taj problem ne treba podcjenjivati jer itekako utječe na skraćenje ljudskog života. Europska agencija za okoliš procijenila je da se 2015. otprilike u Hrvatskoj 4.500 slučajeva preuranjene smrti moglo pripisati koncentracijama sitnih lebdećih čestica, 230 slučajeva koncentracijama ozona a 430 slučajeva koncentracijama dušikova dioksida. 

 

Zabilježen je značajan rast emisije hlapivih organskih spojeva, emisije amonijaka za 10,37% te sumporovih oksida za 6,6% u razdoblju 2014.-2016. U Zagrebu su u nekim zonama povećane razine dušikovih oksida, lebdećih čestica te benzopirena, a za neke parametre loši rezultati su i za Kutinu, Slavonski Brod i Osijek. 

 

Ekološki porezi i zelena javna nabava

 

Hrvatska je s 3,43% BDP-a peta u EU po ekološkim porezima u postotku BDP-a, a i porezi na energiju su iznadprosječnih 2,59% BDP-a. EU prosjek je 2,40% za ekološke poreze i 1,84% za poreze na energiju. To su podaci za 2017. Zanimljivo je da se ističe da su subvencije za fosilna goriva 2013. iznosile 400 mil. eura, odnosno 1,9 mlrd. USD kad se uključe i subvencije nakon oporezivanja ili 449 USD/stanovniku s tendencijom porasta. Stopa oporezivanja benzina i dizela je slična a primjena alternativnih goriva je vrlo slaba. Iako EU preporuča da se na najmanje 50% javnih natječaja primijeni kriterij zelene javne nabave, 2016. je samo 0,5% javnih nabava zaključeno temeljem tog kriterija (65 javnih nabava od 13.838 iz Elektroničkog oglasnika). 

 

 

Buka

 

Računa se da zbog buke 60.000 ljudi pati od lošeg sna, a godišnje ih stotinu prerano umre. Napravljene su karte buke za glavne ceste kao i akcijske planove za glavne gradove. Hvalimo se kvalitetom vode, no vidljivo je da se s godinama smanjuje postotak površinskih voda koje su u dobrom stanju, stoji u izvješću, a računa se da je devet posto područja ranjivo zbog nitrata iz poljoprivrede. Provodi se paćenje voda ali samo u tim područjima pa je potreban značajan napredak kad je riječ o kontinuiranom monitoringu. 

 

Kružno gospodarstvo

 

 

Kao prioritet se ističe ojačati politički okvir koji će biti temelj za kružno gospodarstvo. Izvještaj pokazuje da je stopa kružne upotrebe materijala u Hrvatskoj 2016. bila 4,4%, daleko ispod EU-28 prosjeka koji je bio 11,7%, no zanimljivo je da Hrvatska prema nekoj neobičnoj kategorizaciji ima više zaposlenih u kružnom gospodarstvu od EU prosjeka. Također, Hrvatska ima slabije rezultate u iskorištavanju materijalnih resursa za proizvodnju bogatstva. Hrvatska ima tek dvije dozvole i pet proizvodna sa znakom za okoliš što je najmanje u EU. U 2018. Hrvatska je bila na 26. mjestu na ljestvici uspjeha u inoviranju, a po eko-inovacijma smo u sredini među zemljama koje su ispod EU prosjeka. 

 

Loši u ekoinovacijama

 

Strategija poticanja inovacija 2014.-2020. nije osobito usmjerena na eko-inovacije a kao najveći manjak ističe se loša suradnja javnog i privatnog sektora. Hrvatski prosječan indeks kad su eko-inovacije u pitanju je 76% a samo osam zemalja je lošije od nas. Kad je riječ o otvadu vidljiv je blagi pomak u postotku recikliranja komunalnog otpada od 2010. ali od 414 proizvedenih kg otpada po stanovniku još uvijek se odlaže 300 kg ili 72% (8% manje nego 2014., što je i dalje 24% iznad EU prosjeka koji je 46%). 

 

Tužba zbog otpada

 

Komisija je 2018. tužila Hrvatsku Sudu Europske unije zbog kašnjenja u pronalaženju rješenja za gospodarenje otpadom koji se nezakonito odlaže na lokaciji Crno Brdo u Biljanima Donjim. Kao temeljni uzroci trenutačnog velikog odstupanja od EU ciljeva za otpad navode se: slabo planiranje, nedovoljni poticaji u skladu s hijerarhijom otpada, loše skupljanje od vrata do vrata, nedostatak jasne raspodjele zadataka, koordinacije i nedostatni provedbeni kapaciteti. Većina dosadašnjih ulaganja bila je usmjerena na obradu preostalog otpada. Komisija pozdravlja Plan gospodarenja otpadom 2017.2022. te prateći Pravilnik iz 2017., ali politiku je potrebno primijeniti za opipljive rezultate, navodi se. Komisija je Hrvatskoj poslala Izvješće o ranom upozoravanju jer postoji velik rizik da neće ispuniti ciljeve do 2020. 

 

Pozitivno oko Nature 2000

 

U izvješću se konstatira da se Mreža Natura 2000, druga najveća mreže u EU kad je riječ o postotku površine države članice, danas smatra uglavnom završenom, no potrebna su daljnja određivanja područja u morskoj mreži. U tom smislu treba dovršiti određivanje "posebnih područja očuvanja" te postaviti jasne ciljeve očuvanja i potrebne mjere za sva područja Nature 2000. Rok za određivanje posebnih područja očuvanja i uvođenje prikladnih mjera istječe u prosincu 2020. a potrebno je više raditi na kartiranju i procjeni ekosustava i njegovih usluga. 

 

Hrvatska je u izradi Strategije niskougljičnog razvoja za razdoblje do 2030. koju će slijediti i akcijski plan prilagodbe za petogodišnje razdoblje. Na dobrom smo putu da ispunimo ciljeve glede smanjenja emisija stakleničkih plinova, iako zabrinjava rast emisija iz prometa. Novac od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u periodu 2013.-2016. iznosio je 109 mil. eura a upotrijebljen je u području klime i energetike. 

 

Hrvatska je registrirala 2.264 okacije na kojima se odvijala ili se još uvijek odvija djelatnost koja je potencijalni izvor onečišćenja tla, a do sada je sanirano ili u postupku tek pet lokacija. Na razini EU upisano je oko 650.000 takvih lokacija. Erozija tla u Hrvatskoj iznad je EU prosjeka. / ENERGETIKA-NET.COM

 

14.05.2019 · ZAŠTITA_OKOLIŠA / ZAŠTITA_PRIRODE / BUKA / KVALITETA_ZRAKA / EKOLOŠKI_POREZI / SUBVENCIJE / NATURA_2000 / KRUŽNO_GOSPODARSTVO / EUROPSKA_UNIJA