HRVATSKA / DESNI POLITIČKI SPEKTAR VOLI LIDERICE / BY ENERGYPRESS.NETMAY


29.05.2019
Višeslav Raos za Direktno.hr Europarlamentarni izbori, kao i posljednji predsjednički, pokazali su zanimljiv trend u Hrvatskoj, a to je da desno biračko tijelo velikim dijelom glasa za žene.

Kolinda Grabar-Kitarović 2015. pobijedila je na predsjedničkim izborima kao kandidatkinja desnice. Na europarlamentarnim izborima Ruža Tomašić, Marijana Petir i Bruna Esih osvojile su ogroman broj preferencijalnih glasova. To je pokazatelj jačanja žena na desnoj političkoj sceni i to na položaju istaknutih pozicija. Je li to novi trend u Hrvatskoj i što je uzrok tome, za portal Direktno komentirao je docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Višeslav Raos.

Kolinda Grabar-Kitarović prije četiri i pol godine postala je prva predsjednica u povijesti RH. Njezin dolazak na političku scenu kao da je ojačao položaj žena u političkim vodama, dapače, postale su u najmanju ruku politički ravnopravne, a neke su čak i čelnice stranaka.

Europarlamentarni izbori pokazatelj su trenutne situacije i omjer snaga na političkoj sceni. U kontekstu proučavanja najistaknutijih žena na održanim izborima, Ruža Tomašić osvojila je 69.989 preferencijalnih glasova, najviše od svih kandidata. Respektabilan rezultat u kontekstu preferencijalnih glasova osvojila je i Marijana Petir, koju se također može svrstati na desni dio političkog spektra, i to 40.572 glasa, a slijedi Bruna Esih s 18.784. To dovoljno jasno ističe političku moć žena na našoj sceni, pogotovo među biračima na desnici.

Raos smatra kako se ovaj politički fenomen ne ističe kao novonastali. “Točno je da žene ‘upadaju u oči’. Povijesno gledano, to i nije tako nova stvar. Naša predsjednica jako je dugo u politici. Imali smo i Jadranku Kosor na mjestu premijerke. Postavlja se protupitanje, a zašto se ne bi glasalo za žene? Zanimljiva je činjenica, koju su pokazale i ankete, da stranke koje su desnije od desnog centra imaju češći udio muških birača i to mlađih birača. Međutim i te stranke već određeno vrijeme regrutiraju niz žena u svoje vodstvo”, smatra Raos.

Trend koji zapravo već postoji u Europi i svijetu, u Hrvatskoj je, povijesno gledajući, tinjao. Sada je došao do izražaja. “Zanimljivo je da desni birači u Hrvatskoj prepoznaju ženske vođe u kontekstu političkih lidera, a razlog tome je i politički te ekonomski spektar”, dodao je naš sugovornik.

“Kada bismo imali još veći jaz između lijevog i desnog centra u Hrvatskoj, kada bi rekli da na ljevici nema žena, a ima ih, u tom slučaju ovakav bi raspored na političkoj sceni bio iznenađujući. U ovom slučaju ispada kao da je neočekivano zašto bi u strankama poput Hrvatske konzervativne stranke trebale biti ženske liderice?”, rekao je i nastavio:

“Prije svega, rodni jaz u stranačkom natjecanju više nije toliko bitan. Druga stvar, na razini birača uočavaju se razlike. Žene više glasaju za poreze, ekonomski su ljevije orijentacije, a muškarci glasaju za uravnotežen proračun, ekonomski su liberalisti, znači desno orijentirana ekonomska politika. To se može protumačiti i na psihološkoj bazi. Žene su inherentne, glasaju za socijalne politike jer su u nekim slučajevima u lošijem socio-ekonomskom položaju pa traže da država regulira stvari oko toga i tu nastane razlika”.

Opet, ne radi se ovdje samo o desnijim biračima koji slijede samo politiku svojih stranaka. Žene su u politici istaknute u vodećim europskim zemljama, danas i kroz povijest.

“Ako gledamo povijest stranačkog natjecanja u Europi, onda se može primijetiti da su dvije najpoznatije liderice svojih vlada upravo iz takvih stranaka, Margaret Thatcher i Angela Merkel. S druge strane antipod, ključna političarka koja ne bi bila s te strane spektra, prva je žena koja je bila predsjednica Europskog parlamenta, Simona Veil. Ovaj trend pojave žena na istaknutim pozicijama u hrvatskoj politici je nov samo za određeni dio javnosti. Vidimo da je u Europi odavno bio aktualan”, zaključio je Raos za Direktno.hr..

29.05.2019 · HRVATSKA / EKONOMIJA