ITALIJA / ANALIZE / TRGOVINSKI RAT I PRORAČUN ITALIJE PRIJETE EUROZONI / BY ENERGYPRESS.NET


30.05.2019
ECB Naglo posustajanje gospodarskog rasta uzrokovano izraženijim trgovinskim napetostima najveći je rizik za financijsku stabilnost eurozone, objavila je u srijedu Europska središnja banka (ECB).

“Potencijalni trgovinski rat možda je najveći rizik, najveća prijetnja globalnom gospodarskom okruženju i istodobno financijskoj stabilnosti”, izjavio je potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos na tiskovnoj konferenciji u Frankfurtu.

Među ostalim čimbenicima poput brexita i slabosti na tržištima u nastajanju, trgovinske napetosti između Bruxellesa, Washingtona i Pekinga redom su bile glavni razlozi usporavanja eurozone u drugoj polovini 2018. godine.

U prva tri mjeseca ove godine rast se stabilizirao, na razini od 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, no eurozonu i dalje pritišću posljedice carinskog rata SAD-a i Kine. Bijela kuća opetovano prijeti i carinama na uvoz robe iz Europske unije, prije svega automobila. Udarac gospodarskom rastu mogao bi se preliti i na sva četiri glavna rizika za financijsku stabilnost koje je ECB istaknuo u redovnom polugodišnjem pregledu.

Oni uključuju “neuredno” povećanje premije koju zajmodavci zaračunavaju na rizičan dug, te sve izraženiju zabrinutost za održivost duga nekih kompanija i jako zaduženih zemalja, poput Italije. “Kad god se napetosti između talijanske vlasti i Europske komisije stišaju, razlike u prinosima se smanje” između onih na talijanske državne obveznice i onih na obveznice referentnih država poput Njemačke, napomenuo je de Guindos.

“Ta činjenica nedvojbeno nas uči da je vrlo važno udovoljiti fiskalnim pravilima i poštivati ih”, dodaje. Naglašava pritom da je Italija pokazala da zna upravljati ogromnim dugom. Među ostalim rizicima ECB izdvaja i nisku profitabilnost banaka, koja bi mogla dodatno smanjiti ako rast uspori.

De Guindos ističe da je ECB jedno poglavlje izvješća posvetio i rizicima za financijsku stabilnosti koji proizlaze iz klimatskih promjena. “Smatramo da će oni postati sistemski i strukturalni” kada je u pitanju financijska stabilnost, rekao je.

Kao primjer navodi fizičke rizike, poput prirodnih katastrofa, i tranzicijske rizike, s obzirom na skupi proces preusmjeravanja gospodarstva na snižene emisije ugljika. “Pokušavamo procijeniti i povezati izloženost financijskog sustava s ugljičnim otiskom različitih zagađivača kako bismo stekli bolji uvid u izvore rizika”, rekao je de Guindos.

Europska komisija zatražit će u srijedu od talijanske vlade pojašnjenja u vezi ovogodišnjeg proračuna kojim krše europski propisi o potrošnji, rekao je izvor iz Europske unije.

Bruxelles će danas poslati pismo Rimu i zatražiti “pojašnjenja o povećanju duga i strukturnog deficita”, kazao je taj izvor. Zahtjev će vjerojatno razbjesniti Rim i ponovno pokrenuti dugotrajan proces koji bi mogao rezultirati nezapamćenim sankcijama talijanskoj koalicijskoj vladi zbog golemog duga i kršenja obećanja u vezi potrošnje.

Potpredsjednik vlade Matteo Salvini izjavio je jučer da očekuje da će Bruxelles sankcionirati Italiju zbog povećanja deficita i golemog duga i izreći joj kaznu od tri milijarde eura. “U vrijeme kada nezaposlenost mladih u nekim regijama doseže 50 posto (…), netko u Bruxellesu tražit će od nas da, prema dosadašnjim propisima, platimo kaznu od tri milijarde eura”, rekao je za RTL radio.

“Uložit ću svu svoju energiju da promijenim te stare propise”, obećao je Salvini, čija je stranka krajnje desnice Liga pobijedila u nedjelju na izborima za Europski parlament.

“Vidjet ćemo hoće li doći to malo pismo iz Bruxellesa u kojem će nas sankcionirati za dug nagomilan u prošlosti”, našalio se također Salvini. Očekuje se da će Komisija predložiti otvaranje postupka koji se obično pokreće u slučaju prekomjernog manjka, zbog golemog javnog duga Italije koji je 2018. godine dosegnuo 132,2 posto BDP-a. Prema propisima EU-a, ne bi smio premašiti 60 posto.

Otvaranje takvog postupka, kojeg trebaju potvrditi ministri financija EU-a, moglo bi rezultirati financijskim sankcijama u iznosu do 0,2 posto talijanskog BDP-a, što odgovara tri milijarde eura navedene u Salvinijevoj izjavi.

 

30.05.2019 · EVROZONA / ITALIJA