HRVATSKA / ENERGETIKA / STARTA NOVI VAL INVESTICIJA U GEOTERMALE / BY ENERGYPRESS.NET


28.08.2019
Karlovac 1 Nakon ugljikovodika u prvi plan u Hrvatskoj dolaze i geotermalni izvori, za koje vlada sve veći interes.

Prije ljeta otvoren je poziv za istraživanje geotermalnih voda za lokaciju Karlovac 1, a upravo je pokrenut i postupak za dvije nove lokacije u Babinoj Gredi.

Natječaj je otvoren za sve zainteresirane, no interes se prije svega očekuje od lokalnih jedinica, koje na projektima korištenja geotermalnih izvora za toplinarstvo rade već godinama, te imaju pripremljene projekte za financiranje iz EU fondova.

Interes je intenziviran i za druge lokacije, pa se uskoro očekuju i novi natječaji, najprije za Križevci, a potom Virovitica, te Sveta Nedjelja. No, pravi val tek se očekuje, ali prethodit će mu bolja priprema, od jasnije regulatorne osnove do fiskalnih prilagodbi za brži razvoj ovog sektora za koji postoji izniman i neiskorišten kapacitet. Agencija za ugljikovodike (AZU) priprema, naime, analizu potencijala za geotermalne izvore u 13 županija u kojima postoje potencijali za korištenje, a za čiju izradu je angažiran PwC.

Studija je u izradi, trebala bi dati prijedlog smjernica za razvoj sustava gospodarenja potencijalom geotermalnih voda u energetske svrhe i definirati najbolji model za poticanje razvoja i investicija tog dijela energetike. Analiza bi trebala utvrditi i najbolje prakse u EU u poticanju privatnih, ali i javnih projekata, te dati smjernice za poslovni i fiskalni model geotermalne energije. U projektima iskorištavanja geotermala i u EU slaba točka je kako poticati ulagače i smanjiti rizik ulaganja na minimalnu razinu, budući da, kao i u potrazi za naftom i plinom, iziskuje izradu skupih bušotina, a ne daje uvijek pozitivan rezultat.

Unatoč tim slabostima, ulagač iz Turske MB Holding nakon završene prve investicije u Hrvatskoj zainteresiran je i za ulaganja i na drugim lokacijama. MB Holding je vlasnik hrvatske tvrtke Geon, čija je geotermalna elektrana u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara, jedina u Hrvatskoj, s radom startala lani i proljetos je ušla je na popis povlaštenih proizvođača s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu struje.

Geoterme nude mogućnost za širok raspon investitora i vrsta investicija – od stotina tisuća eura za jednostavnije projekte, poput grijanja plastenika, do 50 milijuna eura za npr. elektrane od 10 MW kao što je Velika Ciglena, koja proizvodi 10MW energije i ima snagu 16,5 MWe. Ta jedna elektrana ekvivalent je za sve postojeće solarne izvore u Hrvatskoj, pri čemu nema ovisnosti o vremenskim uvjetima. Prema AZU-u, u listopadu 2018. dodijeljene su koncesije za istraživanje na dva područja oko Slatine, a trenutno je u Hrvatskoj aktivno 8 istražnih i 5 eksploatacijskih koncesija.

No, potencijal je izniman. Predsjednik uprave AZU-a Marijan Krpan kaže kako je to rijetko područje u kojima Hrvatska nije ispod prosjeka EU.

“Hrvatska u sjeveru zemlje ima iznadprosječno visoki geotermalni gradijent, čak za 60% veći od europrosjeka. Ima ispunjen osnovni preduvjet za korištenje geotermalne vode u energetske svrhe”, ističe Krpan, naglašavajući kako taj neiskorišteni prirodni potencijal dugoročno Hrvatskoj može donijeti značajne gospodarske benefite, ali i stvoriti temelj energetske održivosti. U budućem poticanju korištenja geotermalnih voda u AZU najavljuju posebno izdvojiti za potrebe poljoprivrede. Osim što je u skladu s strategijom razvoja tog sektora, ujedno je na slavonskom području dosta bušotina za naftu i najbogatija su geotermalnom vodom, piše Poslovni dnevnik.

 

 

28.08.2019 · GEOTERMALE / HRVATSKA