MIŠLJENJE / BUDUĆNOST ISIL-A NAKON BAGHDADIJA / PIŠE: IBRAHIM AL-MARASHI


29.10.2019
Proglasivši halifat, Al-Baghdadi je dao svojim sljedbenicima nešto opipljivo da se bore čak i nakon njegove smrti.

Od 2014. kruže nagađanja o propasti Abu Bakra al-Baghdadija, a više su puta i Sjedinjene Američke Države i Rusija tvrdile da su ga ubile. No, jučerašnja odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da javno potvrdi američku vojnu operaciju signalizira s visokom sigurnošću da ovog puta samoproglašeni halifa grupe ISIL nije uspio izbjeći smrt.

Iako su mediji i različiti analitičari naglasili važnost takvog razvoja, Al-Baghdadijeva smrt neće utjecati na sposobnost ISIL-a da djeluje kao decentralizirana teroristička grupa u bližoj budućnosti. Vođe prethodnih inkarnacija ISIL-a ubijene su 2006. i 2010. u Iraku, pa ipak se ta grupa ponovo pojavljivala.

Dan nakon al-Bagdadijeve smrti ISIL izgleda predodređen za povratak. Dok Trump trijumfalno slavi PR pobjedu u vrijeme kad je suočen s opozivom, njegove vanjskopolitičke odluke u Siriji vjerovatno će dovesti do regrupiranja i ponovnog pojavljivanja ISIL-a.

Nastanak 'halife'

Abu Bakr al-Baghdadi, čije je pravo ime Ibrahim Awwad al-Badri al-Samarrai, rođen je 1971. u Samarri, 130 km sjeverno od Bagdada. Govore da je njegov otac bio imam u lokalnoj džamiji. Tokom godina "vjerske kampanje" Saddama Husseina nakon Zaljevskog rata 1991, perioda u kojem je iračka država promovirala veću ulogu islama u javnoj domeni, Al-Baghdadi je studirao na Islamskom univerzitetu Iraka u Bagdadu.

Na studiju je upoznat s pisanjima Muslimanske braće, ali je s vremenom počeo naginjati ka selefizmu. Nakon američke invazije na Irak 2003. uhapšen je, navodno, dok je bio u posjeti prijatelju povezanom s Al-Kaidom u Iraku (AQI).

Dok je bio zatvoren u kampu Buqqa, zatvoru u pustinji blizu iračko-kuvajtske granice, predvodio je molitve i držao propovijedi petkom. Također je došao u kontakt s Hajijem Bakrom, što je pseudonim Samira al-Khlifawija, bivšeg obavještajca Baatha. Al-Baghdadi se približio AQI-ju i postao posvećen njenom cilju.

Kad je oslobođen 2004, nakon manje od godine u pritvoru, postao je član AQI-ja i počeo se uzdizati kroz redove te organizacije.

Redoslijed u Al-Kaidi

Sedmog juna 2006. vođa AQI-ja Abu Musab al-Zarqawi, Jordanac, ubijen je u zračnom napadu na malo selo 60 km sjeverno od Bagdada. Naslijedio ga je egipatski stručnjak za eksplozive Abu Ayyub al-Masri, koji je smatrao neophodnim da Iračanin vodi pobunu u Iraku. Promovirao je rođenog Iračanina i člana Al-Kaide Abu Omara al-Baghdadija kao vođu novoproglašene grupe Islamska država Irak (ISI), koja je osmišljena kao krovna grupa za iračke pobunjeničke grupe.

Abu Bakr je stekao povjerenje Abu Omara al-Baghdadija i uspeo se do Vijeća mudžahedina od devet članova, najvišeg izvršnog tijela te grupe. I Al-Masri i Abu Omar ubijeni su u aprilu 2010. tokom zajedničke operacije američkih i iračkih snaga blizu Tikrita. Haji Bakr, koji je pušten iz kampa Buqqa i postao šef vojnog vijeća ISIL-a, podržao je Abu Bakra da postane sljedeći vođa zbog njegovih vjerskih zasluga; Vijeće se složilo.

Bio je to gladak prelaz i Al-Baghdadi je uspio ponovo izgraditi ISI, koji je bio na ivici poraza sa samo šačicom sljedbenika koji su ostali unutar redova grupe. U 2019. njegov nasljednik mogao bi napraviti isto uprkos oslabljenom stanju u kojem je ISIL trenutno.

Baghdadijevi uspjesi

Najveći al-Baghdadijev uspjeh kao vođe ISI-ja / ISIL-a jest postizanje velike religijske pobjede koju drugi pobunjenici nisu uspjeli postići: proglašenje halifata nad teritorijom pod punom fizičkom kontrolom.

Ni Stranka oslobođenja (Hizbut-tahrir), panislamistički pokret osnovan u Jerusalemu 1953, ni Al-Kaida Osame bin Ladena nisu bile u stanju postići svoj proglašeni cilj uspostavljanja halifata prije njega. Al-Baghdadi je bio u stanju izgraditi silu dovoljno snažnu da preuzme kontrolu nad velikom teritorijom i proglasiti sebe halifom, pridobivši imaginaciju hiljada muslimana koji su doputovali u Siriju i Irak da žive pod onim što su smatrali islamskom vladavinom.

Ironično, iako je Trump tim sljedbenicima oduzeo halifu, pružio im je mogućnost za povratak.

Njegova odluka da povuče vojne snage iz Sirije, dajući de facto blagoslov turskom upadu u teritorije koje drže sirijski Kurdi, preusmjerila je sigurnosne resurse iz zatvora koji drže članove ISIL-a i porodice, uz izvještaje da je već došlo do bijegova.

Usponu Al-Kaide i ISIL-a u Siriji i Iraku prethodilo je oslobađanje bivših pobunjenika iz zatvora. U ljeto 2011. režim u Damasku oslobodio je različite islamističke borce koje je zarobio ranijih godina, od kojih su se mnogi borili u iračkim pobunama 2000-tih. To je pripremilo teren za pojavu niza islamističkih oružanih grupa, uključujući Front al-Nusra kao ogranak Al-Kaide.

Dvije godine kasnije pripadnici ISIL-a pokrenuli su napad na dva iračka zatvora blizu Bagdada, oslobodivši gotovo 500 zarobljenih drugova. Ti oslobođeni zatvorenici povećali su broj zapovjednika i pješadije, koji su bili ključni za ofanzivu te grupe na Mosul gotovo godinu kasnije.

Dok se Trump može pohvaliti pobjedom protiv ISIL-a, teško da je to odlučujuća pobjeda. Al-Baghdadi je dao sljedbenicima ISIL-a opipljivo iskustvo islamističke države uspostavljene u 21. stoljeću – nešto o čemu se ranije samo raspravljalo u teoriji.

Kao rezultat, preostali članovi te terorističke organizacije i njeni budući sljedbenici imaju jasnu viziju cilja za koji se bore – uskrsnuće Al-Baghdadijevog halifata, što će im, imajući na umu nestabilnost u regiji, ostati unutar dometa.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

 

Izvor: Al Jazeera

29.10.2019 · SIRIJA_IDLIB_ISIL_BORBE_PROTIV_ISIL-A_ABU_BAKR_AL-BAGHDADI_IBRAHIM_AL-MARASHI_MIŠLJENJE