HRVATSKA / OD 2020. GRADNJA STAMBENIH OBJEKATA MOGLA BI BITI SKUPLJA


29.10.2019
Struka smatra da se kvalitetnih projektiranjem može izbjeći rast troškova

Zgrade troše preko 40% ukupne energije u Hrvatskoj i tu je najveći potencijal za energetske uštede. Od početka iduće godine stambene zgrade morat će se graditi prema standardima kojima se zahtijeva gotovo nulta potrošnja energije. Za investitore to može značiti skuplju gradnju, ali takve zgrade korisnicima će dugoročno donijeti velike uštede. Te će zgrade imati visoka energetska svojstva, odnosno trošit će manje energije za grijanje, toplu vodu, rasvjetu, električne uređaje... Uz to, barem 30% te energije trebalo bi dolaziti iz obnovljivih izvora. Ti standardi od iduće godine neće vrijediti samo za škole, bolnice i vrtiće, nego i za stambene zgrade. 

 

Ključni datum

 

Pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Maja-Marija Nahod objašnjava da zgrade u kojima žive naši građani trebaju taj standard zadovoljiti ako je zahtjev za građevinsku dozvolu za takvu građevinu predan nakon 31. prosinca 2019. Primjerice, neće se moći dobiti građevinska dozvola ako u projektu nije planirana ušteda energije ili dio potrošnje iz obnovljivih izvora energije. Građanima novi zahtjevi znače novi trošak. Stručnjaci naglašavaju da na novi propis treba gledati dugoročno. "Taj koncept ne mora biti skuplji u odnosu na gradnju, ili uopće ili 5% do 10%, ako je on dobro osmišljen. Dakle, važno je naglasiti da to nije koncept zgrade koji će značajno poskupiti gradnju, nego je kvalitetniji projekt i kvalitetnija gradnja u svrhu manjeg utjecaja na okoliš," objašnjava Željka Hrs Borković, stručnjakinja za energetsku učinkovitost. 

 

Potencijal uštede

 

Uz to, kažu stručnjaci, očekuje se da će takvi stanovi i kuće građanima donijeti uštede pa bi im se dodatni trošak na kraju mogao isplatiti jer bi iznosi na računima na grijanje mogli biti manji. "To znači da će projektanti itekako naći optimalna rješenja koja neće biti ni poddimenzionirana niti predimenzionirana za konkretnu situaciju. To će se u svakom slučaju vrlo brzo isplatiti, a trošak energenta će se smanjiti bez obzira na opće poskupljenje energenata", kaže pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Maja-Marija Nahod.  

 

Julije Domac kaže kako Europska unija ne predviđa posebno sufinanciranje takvih zgrada iz europskih fondova. Moguće je, kaže, predvidjeti nacionalna sredstva financiranja, ali ističe kako se načelno smatra da nema potrebe za sufinanciranjem jer se ta investicija vraća kroz životni vijek građevine. Taj novi standard uvele su sve članice Unije. No svaka zemlja samostalno određuje kolika smije biti potrošnja zgrade da bi se zadovoljio propis.  "Činjenica jest da je naš standard, naš tehnički propis, relativno među strožima u Europi. Je li to dobro ili loše, to je uvijek stvar diskusije. Mi možemo plakati da je to loše za nas jer smo mi zaostali, no činjenica jest da su se u nekom trenutku zgrade u Hrvatskoj radile loše, s visokom potrošnjom energije i neracionalnim planiranjem", komentira Domac za HRT-ov Potrošački kod. 

 

Do 2050. očekuje se da će sve zgrade u Europi biti u skladu sa standardom nulte potrošnje. Dosadašnja praksa u Hrvatskoj pokazala je da se ono što je propisano zakonom ipak selektivno primjenjuje. / ENERGETIKA-NET.COM

29.10.2019 · ENERGETSKA_UČINKOVITOST / ZGRADE / ZGRADARSTVO / GRADITELJSTVO / NZEB