HRVATSKA / ANALIZE RAVNOMJERAN RAST OVIH TRIJU GOVSPODARSTAVA / BY ENERGYPRESS.NET


31.10.2019
Očekivanja Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu pogoršana su u listopadu, pritisnuta izraženijim pesimizmom u industriji, dok je raspoloženje u Europskoj uniji oslabilo u odnosu na dugoročni prosjek, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće Eurostata.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj u listopadu je smanjen za 1,4 boda u odnosu na prethodni mjesec, na 113,3 boda. U rujnu je bio poskočio za puna četiri boda, pokazuje redovno mjesečno izvješće Eurostata.

Najviše su u listopadu pogoršana očekivanja u industriji, čiji je indeks pao za 2,9 bodova, na 5,3 boda. Optimizam u uslužnom sektoru i među potrošačima ostao je gotovo nepromijenjen u usporedbi s mjesecom ranije, s obzirom na pad pripadajućih indeksa za po 0,1 bod, na 24,8 odnosno minus 3,5 bodova.

Izrazitije je, pak, poboljšano raspoloženje u građevinarstvu, što se očituje u porastu indeksa za šest bodova, na 21,8 bodova. Poboljšana je i klima u sektoru maloprodaje, čiji je indeks porastao za 1,3 boda, na 12,9 bodova.

Na razini Europske unije ESI je u listopadu pao za 0,9 bodova, na 99 bodova, kliznuvši ispod dugoročnog prosjeka iskazanog u vrijednosti od 100 bodova. Time je nastavljen trend pogoršanja, započet u lipnju, pokazuje najnovije izvješće.

Najviše je optimizam splasnuo u sektoru maloprodaje, što se očituje u padu indeksa za 2,1 bod.

Zamjetan pad očekivanja zabilježen je i u sektoru usluga, uz pad indeksa za 1,5 bodova. Raspoloženje među potrošačima također je pogoršano, što se očituje u padu indeksa za 0,9 bodova.

Raspoloženje je pak znatnije poboljšano u građevinarstvu, čiji je indeks porastao za 1,4 boda, dok je u industriji ostalo gotovo nepromijenjeno.

Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u eurozoni, poljski je ESI oštro smanjen, za 1,9 bodova. Njegov je pad najvećim dijelom anuliran snažnim poboljšanjem ozračja u Velikoj Britaniji, čiji je ESI uvećan za 1,8 bodova.

Indeks ESI u eurozoni pao je u listopadu za 0,9 bodova, na 100,8 bodova. Bilježi tako pogoršanje drugi mjesec zaredom. Očekivanja su pogoršana u svim promatranim sektorima izuzev građevinarstva, koje je bilježilo izrazitije poboljšanje, iskazano u rastu indeksa za 1,3 boda.

Najviše je splasnuo optimizam među potrošačima i u maloprodaji, što se očituje u padu odgovarajućih indeksa za 1,1 odnosno 0,9 bodova. U industriji i uslužnom sektoru pad očekivanja bio je blaži, očitujući se u klizanju indeksa za 0,6 odnosno 0,5 bodova.

U vodećim je gospodarstvima eurozone ESI ostao više-manje nepromijenjen, uz izuzetak Španjolske, gdje je oštro smanjen, za puna tri boda. U Njemačkoj je skliznuo za 0,2 boda a u Francuskoj za 0,1 bod, dok je u Italiji uvećan za 0,1 a u Nizozemskoj za 0,2 boda.

Odvojeno izvješće EK pokazalo je pak blago poboljšanje poslovne klime u eurozoni, uz rast pripadajućeg indeksa poslovne klime BCI za 0,04 boda, na minus 0,19 bodova. Pritom su zamjetno poboljšane ocjene menadžera o proizvodnji u proteklom razdoblju ali i o izvoznim narudžbama, premda u manjoj mjeri. Protuteža su bila pogoršana očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju dok su ona o stanju zaliha gotovih proizvoda i knjigama ukupnih narudžbi bila nepromijenjena, utvrdili su u Komisiji.

Američko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju gotovo istim tempom kao i u prethodna tri mjeseca, poduprto snažnom osobnom potrošnjom koja je nadoknadila pad investicija kompanija u kontekstu trgovinskih napetosti, pokazalo je u srijedu izvješće američke vlade.

Američki bruto domaći proizvod (BDP) porastao je u razdoblju od srpnja do rujna za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazalo je izvješće ministarstva trgovine.

U tromjesečju od travnja do lipnja najveće je svjetsko gospodarstvo poraslo dva posto.

Rast osobne potrošnje i dalje je snažan pokretač, unatoč usporavanju na 2,9 posto, nakon 4,6-postotnog skoka u drugom kvartalu, najsnažnijeg od četvrtog kvartala 2017. godine. Potrošnji pogoduje situacija na tržištu rada s obzirom na najnižu stopu nezaposlenosti u gotovo 50 godina.

Neki ekonomisti počeli su ipak propitivati otpornost osobne potrošnje nakon što se promet u američkoj maloprodaji u rujnu smanjio prvi puta u sedam mjeseci. Zabrinjava i slabljenje povjerenja potrošača i prekid uzlaznog trenda plaća. Raspoloživi dohodak u trećem je kvartalu rastao po stopi od 4,5 posto, usporivši u odnosu na 4,8-postotni rast u prethodnom kvartalu.

Pozitivan doprinos još su pružile i stavke zaliha kompanija čiji tempo popunjavanja nije posustao, kao i tržište nekretnina koje bilježi oporavak nakon pada u proteklih šest kvartala.

Kompanije su povećale zalihe za 69 milijardi dolara, nakon njihova povećanja za 69,4 milijarde u prethodnom tromjesečju. Ulaganja su pritom srezala stopu rasta BDP-a za svega 0,05 postotnih bodova. U prethodnom tromjesečju smanjile su je za 0,91 postotni bod.

Oporavak izvoza neutralizio je snažan rast izvoza, te je stavka vanjske trgovine srezala stopu rasta BDP-a za neznatnih 0,08 postotnih bodova, nakon negativnog doprinosa od 0,68 postotnih bodova u proteklom kvartalu.

Državna potrošnja u međuvremenu je ponešto posustala, nakon najbržeg rasta u 10 godina u drugom tromjesečju.

Napetosti na trgovinskom planu koče pak ulaganja kompanija, koja su smanjena za tri posto u trećem kvartalu, najviše u protekle tri i pol godine. U drugom kvartalu pala su jedan posto.

31.10.2019 · HRVATSKA / EKONOMIJA