HRVATSKA / ANALIZE / JAVNI DUG ĆE SE SMANJIVATI, RIZIK GUBITAK ARBITRAŽA / BY ENERGYPRESS.NET


03.02.2020
Analiza  Ako je suditi prema najnovijim analizama Europske komisije o održivosti javnog duga u EU, on Hrvatskoj ne bi trebao usporiti put prema euru.

U Monitoru održivosti duga EK nam predviđa, kao i za EU u cjelini, nastavak silazne putanje duga tijekom cijelog desetljeća, barem u osnovnom scenariju. Do 2030. u Hrvatskoj ga vidi na 50% BDP-a ili 20-ak postotnih bodova niže nego danas. Na razini cijele EU bazni scenarij (bez promjene fiskalne politike) za 10 godina predviđa pad udjela duga u BDP-u sa 80 na 70%, s tim da se samo u Italiji, Finskoj i Rumunjskoj očekuje povećanje.

U prve dvije zemlje predviđa se tek blagi porast (u Italiji sa 137 na 140 posto BDP-a, a u Finskoj sa 59 na 62%), dok kod Rumunjske analiza sugerira skok s manje od 40 na čak 90% BDP-a. Rizici fiskalne i održivosti duga u kratkom roku u cijeloj EU ostaju niski, iako su europska i svjetska ekonomija usporile, a računa se da će trgovinske tenzije, usporavanje Kine i slabi pomaci produktivnosti i u iduće dvije godine determinirati rast. Ipak, uz izgledan nastavak razdoblja niskih kamata, EK računa da će se i bez promjena fiskalne politike dug nastaviti smanjivati.

U srednjem i dugom roku rizici se, osim Rumunjske i Italije, ocjenjuju visokim i za Francusku, Španjolsku, Portugal. Za Hrvatsku su i na srednji i dugi rok klasificirani u niske. Na tom je tragu i udjel kratkoročnog duga RH (4,6%) te udjel javnog duga koji drže stranci (36,7%), dok nam je valutna izloženost kao ne-članici eurozone iznadprosječna (75%). No, obuhvat javnog duga unutar EU nije posve usporediv. To vrijedi i za potencijalne obveze.

A zbog strukturnih obilježja različita je i osjetljivost na “bočne udare”. Podsjetnik na to kod nas su trenutno dvije aktualne prijetnje za državnu blagajnu. Jedna je problem liječničkih potraživanja za prekovremene sate, težak navodno 1,5 mlrd. kuna, što je novi ministar zdravstva Vili Beroš najavio kao svoj prvi izazov. Potencijalno i veći udar (oko 1,8 mlrd.) mogle bi potaknuti presude po pilot tužbama koje su javni službenici pokrenuli zbog nepovećanja osnovice plaća u 2016. ili gubitak arbitraže o plinskom poslu. Usto, proračunu i putanji duga iz prikrajka prijeti i nekoliko krupnih arbitražnih sporova, piše Poslovni dnevnik.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je u petak da je kroz podizanje i proširivanje neoporezivog iznosa primitaka za prigodne nagrade, kao i troškove smještaja i prehrane, u prošloj godini radnicima isplaćeno oko 3,4 milijarde kuna.

Marić je to izjavio na 3. Poreznoj konferenciji: Utjecaj poreza na investicije i zapošljavanje, u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte, na kojoj je održao predavanje o četiri kruga porezne reforme.

Mjera podizanja neoporezivog iznosa primitaka za prigodne nagrade s 2.500 na 7.500 kuna samo je u prosincu 2018. godine, kada je uvedena, dovela do isplate gotovo 1,3 milijarde kuna za oko pola milijuna zaposlenih.

U cijeloj 2019. na toj osnovi je 800 tisuća zaposlenih dobilo oko 2,6 milijarde kuna, a s obzirom da su neoporezivi primici od 1. rujna prošle godine između ostalog prošireni i na troškove prehrane i smještaja, isplaćeno je još dodatnih 800 milijuna kuna, ističe ministar financija.

Statički promatrano, ukupno rasterećenje u sva četiri kruga porezne reforme iznosi devet milijardi kuna, pri čemu Marić kaže da je primarna intencija porezne reforme, kroz rasterećenje i pojednostavljenje, poticaj investicijama, gospodarskoj aktivnosti, zapošljavanju, rastu plaća i standarda.

Ideja porezne reforme bila je rasteretiti građane i poduzetnike, proširiti poreznu bazu i pojednostaviti porezni sustav te učiniti određene izmjene kako bi se postavili temelji koji bi u budućnosti značili njegovu stabilnost, rekao je Marić. Pritom, najznačajniji iskoraci su napravljeni u izravnom oporezivanju, prije svega u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak.

Naime, izmjenama Zakona o porezu na dobit od početka ove godine podignut je prag ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna. To je dovelo do širenja obuhvata na 93 posto obveznika poreza na dobit koji ga plaćaju po stopi od 12 posto.

Kada je riječ o porezu na dohodak, Marić kaže da se od prvog dana jasno potiče paušalni način oporezivanja obrta, jer to između ostalog znači i pojednostavljivanje. Tako danas paušalnih obrta ima nešto više od 47 tisuća, a u trenutku kada se kretalo u poreznu reformu, ta brojka je bila ispod 20 tisuća, kaže Marić.

Slaže se s pojedinim gospodarstvenicima koji upozoravaju i na dalje previsoka neporezna davanja, to jest parafiskalne namete, kojih i dalje ima preko 440, a kojima se naplaćuje više od osam milijardi kuna.

Marić smatra da velika većina njih ima svoju svrhu, no i napominje kako se u nekoliko krugova išlo i s tim rasterećenjima, pri čemu dodatni poticaj daje i pismo namjere za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), gdje se jedna od mjera odnosi na taj segment.

Marića su novinari pitali je li Porezna uprava provjeravala otkud gotovina supruzi Milana Bandića za kupnju stana, na što je ministar financija odgovorio da ne može komentirati nikakve pojedinačne slučajeve.

Naime, Index.hr jučer je objavio da je Vesna Bandić, supruga zagrebačkog gradonačelnika i višestrukog USKOK-ovog optuženika, prije nešto više od mjesec dana kupila stan od 68,52 kvadrata u centru Zagreba na Trgu Petra Petretića za 854 tisuće kuna, od čega je 720 tisuća isplaćeno odmah, gotovinom.

Marić ističe da je Porezna uprava, kada je u pitanju utvrđivanje nesrazmjera između imovine i primitaka, u proteklih deset godina u oko 1.600 slučajeva u njih gotovo tisuću utvrdila određene nepravilnosti u iznosu većem od 320 milijuna kuna, no i dodavši da tu postoje sudski procesi, s obzirom na mogućnost žalbe.

Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekao je da je ovogodišnjoj konferenciji naglasak na investicijama i zapošljavanju jer pozitivne stope rasta BDP-a u najvećoj mjeri održava potrošnja, dok su investicije još ispod pretkrizne razine.

Kada je, pak, riječ o zapošljavanju, tu je izdvojio porezne izmjene kojima se mladima do 25. godine obveza poreza na dohodak umanjuje za sto posto, a za 50 posto onima od 26. do 30. godine, okarakteriziravši to kao demografsku mjeru, dodavši da je slična mjera uvedena i u Poljskoj.

 

03.02.2020 · HRVATSKA / EKONOMIJA.EU