HRVATSKA / ANALIZE / MILANOVIĆEV GOVOR URAVNOTEŽEN S POZNATIM STAVOVIMA / BY ENERGYPRESS.NET Analiza


20.02.2020
Politički analitičari Žarko Puhovski i Davor Gjenero ocijenili su u utorak da je inauguracija predsjednika Zorana Milanovića bila primjerena, s od prije poznatim političkim stavovima u govoru, dok je njegovo obraćanje komunikolog Ivan Tanta ocijenio uravnoteženim i bez prepotencije.

Milanović je rekao da ne kani biti korektivni nego konstruktivni faktor te poručio da će uložiti “sve što ima i zna” da iz zrna razumijevanja koje moli za svoje greške “izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima”.

Izvanredni profesor odnosa s javnošću Veleučilišta Vern Ivan Tanta govor Zorana Milanovića ocijenio je kao vrlo uravnotežen i bez prepotencije koju Milanović zna izražavati. “Sviđalo mi se da je cijelo vrijeme spominjao i obrazovanje, ali i da spominje ljude koji su u Hrvatskoj. Govorio je o republici, a ne o Hrvatskoj kao takvoj. Napravio je lagani otklon od dosadašnjih velikih pompi hrvatstva, busanja u prsa, govorenja o velikim idejama”, smatra Tanta.

Ističe kako je Milanović naveo sve one teme, činjenice i faktore, poput važnosti obrazovanja i ekologije, a koje najčešće spominju novinari kao teme koje bi političari trebali komunicirati prema javnosti. “Činjenica je da je Milanović sve to sažeo u svom govoru, i da tu nije bilo nikakvog pretjerivanja”, ustvrdio je Tanta.

Također smatra kako je Milanovićev govor drugačiji od onoga koji je prije pet godina održala bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. “Ovdje smo čuli vrlo poniznu besjedu koja je došla, meni se čini, iz srca”, kaže Tanta. “Govor je bio kao himna Josipe Lisac, dakle nešto sasvim novo, nešto u sasvim novom smjeru, u novom obliku, nešto na što ja kao sveučilišni profesor mogu biti ponosan”, ističe Tanta.

S obzirom na Milanovićev govor, Tanta vjeruje kako nas očekuje pet godina političke stabilnosti i mira. “Ako se po jutru dan poznaje, onda možemo reći da ćemo imati vrlo smirenu političku i uravnoteženu situaciju vezanu za predsjednika, Banske dvore, i normalnu situaciju koja se odnosi na susjede”, rekao je Tanta.

Milanović je u govoru istaknuo da će se u vanjskoj politici fokusirati na one točke na kojima se može graditi suradnja i prosperitet. “Čuo sam negdje da bi njegov prvi službeni put trebao biti u Sloveniju, do sada su prva službena putovanja bila u Bosnu i Hercegovinu. Ako je tome točno to već pokazuje jedan novi put”, ustvrdio je Tanta.

Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je inauguracija u Uredu predsjednika napravljena “s mjerom” te da je primjerenija od dosadašnjih, jer je razmjerna utjecaju predsjednika republike u hrvatskom političkom sustavu. “Sve ceremonije nakon 2005. što su bile na Gornjem gradu, bile su nepotrebne i neprimjerene”, kazao je dodavši da se autoritet predsjednika Republike ne uspostavlja ritualima, nego time je li on jest ili nije garant stabilnosti u nestabilnim situacijama.

Politički analitičar Žarko Puhovski inauguraciju je ocijenio pristojnom te istaknuo da je izvedena u republikanskom, a ne monarhističkom stilu.

Milanović je, kazali su Puhovski i Gjenero, u govoru izrazio svoje od ranije poznate državničke stavove, koje je, prema mišljenju Puhovskog, nakon izbora malo ublažio i poopćio. “Povezao je s jedne strane elitistički stav u kojemu manjina može biti u pravu protiv većine, a s druge strane zadržao je elemente socijalne demagogije, inzistirajući na tomu da nezaposleni tokar ima jednako mjesto u zajednici kao akademik”, ocijenio je Puhovski.

U svom govoru, Milanović je govorio o patriotizmu, za koji je rekao da je nasuprot surovom nacionalizmu, kritička privrženost i negacija isključivosti. Istaknuo je da će se boriti za prekid osporavanja patriotizma zbog razilaženja u stavovima.

Analitičari navode da Milanović tu inzistira na konceptu ustavnog patriotizma. Puhovski je, ustvrdivši da je konstitucionalni patriotizam koncept tipičan za države razvijene demokracije, a nije tipičan za tranzicijske države kakva je Hrvatska, zaključio da Milanović tu hoće ići korak naprijed od onoga što je u ovom trenutku u Hrvatskoj uvriježeno.

Milanović je na kraju poručio i da je “ovo kuća za sve nas”. Na pitanje je li neobično što je Milanović u govoru upotrijebio izraz koji se nalazi i u pjesmi Ekatarine Velike “Zemlja”, Gjenero je rekao da ne vidi ništa neobično da predsjednik republike govori modernim jezikom. Izjavio je i da je time Milanović poslao poruku i izvan Hrvatske.

“Treba znati da se ova inauguracija s više pozornosti prati u Beogradu nego u Hrvatskoj. Milanović je građanima Srbije poslao poruku da se ono što misli o Vučiću ne odnosi na državu Srbiju i na njene državljane”, ocijenio je Gjenero.

Bečki Standard piše o novom hrvatskom predsjedniku tvrdeći da susjedi na njega gledaju sa “skepsom”.

Socijaldemokrat Zoran Milanović stupa na funkciju hrvatskog predsjednika nakon što je na izborima iznenađujuće pobijedio dosadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, piše austrijski Standard. “Teško da je itko mogao predvidjeti njegovu pobjedu. Novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović, socijaldemokrat, pobijedio je na izborima u siječnju tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, koja je određeno vrijeme bila najpopularnija politička figura u zemlji. Milanovićeva pobjeda je usko povezana s padom popularnosti Grabar-Kitarović. Jer Milanović, s pomalo otupljenim nastupom, ni sam ne uživa stvarni ugled među stanovništvom. Ipak on je uspio ostaviti dojam u najmanju ruku vjerodostojnijeg i suverenijeg državnika nego Grabar-Kitarović zbog koje je nekim Hrvatima polako počelo biti neugodno. Brojni su k tomu – s obzirom na to da je vlada u rukama konzervativaca – željeli imati političku ravnotežu u uredu predsjednika”, piše Standard.

List podsjeća da je Milanović bio, između ostalog, predsjednik hrvatske vlade: “Tijekom njegovog mandata je “pao” prijem zemlje u EU, ali je zemlja pala i u duboku recesiju u kojoj je ostala šest godina. Kreditni rejting zemlje se stalno smanjivao. Milanovićeva vlada je povećala poreze i starosnu granicu za odlazak u mirovinu, ali je nezaposlenost unatoč tome porasla. Njegov kabinet nije uspio provesti ostale važne strukturne reforme koje do danas nedostaju zemlji”, piše Standard i ocjenjuje: “Iz Milanovićeve ere je ostala nekoherentna ekonomska politika i neke društveno-političke prekretnice poput povećanja prava za istospolne parove”, piše Standard.

List navodi da se Milanović, nakon okončanja premijerskog mandata 2016. godine, povukao iz politike. “Iz toga vremena je ostao samo još tajno snimani razgovor u kojem je on pričao protiv susjednih država Bosne i Hercegovine i Srbije. ‘BiH nije prava država’, rekao je Milanović. Također je rekao da misli da nacionalist Milorad Dodik surađuje s austrijskim desničarima (mislio je na FPÖ) kako bi ostvario secesiju Republike Srpske. O srbijanskoj vladi je rekao da su tamo četnici i da je tadašnji premijer Aleksandar Vučić trebao biti optužen za ratne zločine. Nije dakle čudo da susjedne zemlje sada sa skepsom gledaju na novog šefa države”, piše Standard.

“Ako još netko kaže da EU nema više spomena vrijednog vanjskopolitičkog utjecaja, Zoran Zaev može iz vlastitog, bolnog iskustva posvjedočiti suprotno. On, premijer Sjeverne Makedonije, je uspio provesti promjenu imena zemlje unatoč otporu nacionalista bliskih Moskvi, čime je uklonio posljednju veliku prepreku na putu k obećanim pristupnim pregovorima s Europskom unijom. A onda je francuski predsjednik Emmanuel Macron neočekivano uložio svoj veto na početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom”, piše Süddeutsche Zeitung i ocjenjuje: “Bruxelles je postao netko tko ne drži svoju riječ, Zaev je podnio ostavku, a Parlament u Skopju je dao zeleno svjetlo za prijevremene izbore.”

SZ navodi da nije isključeno da nacionalisti pobijede i ocjenjuje: “Jer navodni dokaz da reformska politika socijaldemokrata zemlji ne donosi ništa isporučio im je sam Bruxelles.” Macron je, kako piše SZ, u međuvremu svoje odbijanje relativirao: “EU zemljama Zapadnog Balkana pruža novu nadu.” Ipak, povjerenje je dugoročno narušeno. Bruxelles se mora brzo dogovoriti o obvezujućoj političkoj liniji prema jugoistočnim susjedima. Nepredvidiva politika prema Balkanu, to pokazuje slučaj Zaev, može imati destabilizirajući učinak u regiji”, piše Süddeutsche Zeitung.

Predsjednik Zoran Milanović potvrdio je u srijedu da će se složiti s prijedlogom Vlade da kontraadrmirala Roberta Hranja imenuje načelnikom Glavnog stožera oružanih snaga te istaknuo da je na inauguraciji normalno razgovarao s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Potvrdio je da je o Hranju već razgovarao s Plenkovićem, te najavio da će razgovarati i o drugim temama.

“Naći ćemo se i oko drugih stvari, a i oko čelnika SOA-e isto, koliko shvaćam to je sada na dnevnom redu”, rekao je Milanović novinarima nakon polaganja vijenaca na groblju Mirogoju.

Na konstataciju da Plenković nije davao izjave nakon jučerašnje inauguracije te se čini kao da je ljut na njega, odvratio je da su normalno razgovarali.

“Bilo je normalno iskri, možda će ih biti i ubuduće, a možda i neće, vidim da su već počele interpretacije tko je ustao, tko je kome pružio ruku, tu nema jasnog protokola. Kao ja nisam nekome pružio ruku, jesam, otraga kasnije i upoznao ga sa svojom majkom”, objasnio je Milanović vjerojatno aludirajući na medijske napise da potpredsjedniku Sabora Milijanu Brkiću nije pružio ruku.

Upitan postoji li ime koje bi želio vidjeti na čelu SOA-e, ponovio je kako je to delikatan sustav.

“Mislim da ga korektno vode, bio sam i ja kao premijer na čelu tog sustava, čak za nijansu s većim ovlastima od predsjednika, sada ću to poštivati jer sada je premijer Plenković. Ravnatelj SOA-e Danijel Markić je profesionalac, radio je sa ljudima koji će biti moji suradnici, za sada ne vidim problema u tome”, poručio je Milanović.

Novi predsjednik Republike potvrdio je da će psihologinja i nekadašnja ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković biti njegova savjetnica za obrazovanje te demantirao medijske navode da je kao ravnateljica Agencije slala učitelje i nastavnike na predavanja udruge U ime obitelji i Hrvatskog generalskog zbora.

“To je neistina, nekome očito smeta, četiri godine je vodila Agenciju, bit će moja savjetnica, ne ministrica, dakle neće odlučivati o resursima. Ima značajno iskustvo na tom području i ne pripada ni jednom klanu”, ustvrdio je Milanović.

Rekao je da bi danas trebao donijeti odluku o ustroju Ureda predsjednika, kako bi se moglo imenovati dužnosnike. Imenovanje će biti sutra ili prekostura, a o drugim imenima nije htio govoriti.

“Neke znate, neće tu biti velikih iznenađenja. Bit će ih manje nego što ih je bilo, ne zato što želim poslati poruku i pokazati da je ranije bilo previše, nego će neki ljudi objedinjavati određena područja, pa će onda biti nešto manje savjetnika, možda duplo manje”, najavio je.

Što se tiče njegova prvog putovanja kao predsjednika, istaknuo je da će stjecajem okolnosti otputovati na zapad.

Predsjednikov prvi radni dan započeo je pregledom svečanog postroja Počasno-zaštitne bojne na Pantovčaku.

Kasnije je na zagrebačkom groblju Mirogoj položio vijence i zapalio svijeće kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, na grobnici Narodnih heroja te na Zajedničkoj grobnicu za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.

Odao je počast i na grobovima bivšeg premijera i predsjednika SDP-a Ivice Račana te prvog hrvatskog predsjednika i predsjednika HDZ-a Franje Tuđmana, gdje je položio ruže i svijeće.

 

 

 

20.02.2020 · HRVATSKA / POLITIKA