HRVATSKA / SLOVENIJA / GEOPOLITIKA / PREDSJEDNIK ZAPOČINJE MANDAT, KOLIKO JE POPULARAN? / BY ADMIN


27.02.2020
Prvi posjet Hrvatski predsjednik Zoran Milanović za svoje je prvo putovanje u mandatu izabrao Sloveniju, zemlju koju smatra prirodnom hrvatskim partnerom i danas će se ondje susresti s kolegom Borutom Pahorom.

Milanović i Pahor, dvojica socijaldemokrata i bivših premijera koji se jako dobro poznaju, razgovarat će u Otočcu ob Krki, mjestu otprilike na pola puta između Zagreba i Ljubljane.  Najveći problem u odnosima dviju zemalja, saveznika u NATO-u i EU-u, i dalje je neriješeno pitanje granice.

Slovenija ustraje na primjeni arbitražne presude koju Zagreb ne priznaje jer je do nje došlo u postupku kompromitiranom dosluhom slovenskog suca i predstavnice vlade. Hrvatska stoga predlaže bilateralni dogovor. U svojim premijerskim mandatima i Pahor i Milanović bili su izravno povezani s arbitražnim sporazumom. Pahor ga je 2009. potpisao, a Milanović ga 2015. poništio.

Novi hrvatski predsjednik u predizbornoj je kampanji, a i nakon nje, govorio da je Slovenija prirodni i strateški hrvatski partner s kojom želi dodatno unaprijediti odnose. Pahor je nakon Milanovićeve pobjede rekao da u Sloveniji ima prijatelja predanog dijalogu u traženju rješenja, ali da pri tome mora računati na poznata slovenska stajališta o graničnoj arbitraži. Ali je dodao i da ne očekuje da će Milanović mijenjati svoja stajališta o arbitraži.

Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uskoro će otputovati SAD, kako bi posjetila kćer koja studira na Harvardu, a postoji mogućnost da će tom prilikom obaviti i određene razgovore vezane za svoju buduću karijeru, piše Novi list.

Nakon što joj je završio mandat predsjednice Republike, ona je aktivirala opciju na osnovu koje pola godine ima pravo na plaću u visini 24 tisuće kuna te zatim još šest mjeseci 50 posto tog iznosa. Međutim, za pretpostaviti je da neće do kraja koristiti ovu mogućnost, jer je, kako je i sama nedavno izjavila, dosad već dobila puno poslovnih ponuda.

 Među njima je i ona američkog Brookings instituta, koju bivša predsjednica nije prihvatila. Bila je to vrlo konkretna ponuda s definiranim godišnjim primanjima, ali Kolindi Grabar-Kitarović nije bila dovoljno privlačna, piše Novi list.

Brookings institut, sa sjedištem u Washingtonu, jedan je od najuglednijih liberalnih think tankova i postoji već više od 100 godina. Bave se, kako se navodi na njihovoj interetskoj stranici, dubinskim istraživanjima koja vode novim idejama za rješavanje problema s kojima se društvo suočava na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.

Institut okuplja preko 300 stručnjaka iz cijelog svijeta. Predsjednik Brookingsa je od 2017. umirovljeni američki general John Allen, kojeg je Kolinda Grabar-Kitarović kao predsjednica primila sredinom 2015. u ulozi posebnog izaslanika predsjednika SAD-a za globalnu koaliciju u borbi protiv Islamske države, a u rujnu 2018. on ju je ugostio u svom institutu. Nije isključeno da će Grabar-Kitarović u budućnosti surađivati s Brookingsom, ali, prema neslužbenim informacijama, trenutačno nije zainteresirana za posao kod njih.

Osim toga, bivša predsjednica zatražila je od Vlade Andreja Plenkovića da joj pronađe prostorije u kojima će biti njezin Ured, određena je u tu svrhu državna rezidencija u Visokoj ulici, pa bi sada bilo neprimjereno da Kolinda Grabar-Kitarović preseli u inozemstvo.

Premda zakon ne precizira da bivši predsjednik mora boraviti u Hrvatskoj kako bi pet godina imao na raspolaganju Ured, dva službenika, vozača i službeni automobil, vjerojatnije je da će Kolinda Grabar-Kitarović povremeno odlaziti van države kako bi držala predavanja.

Kako Novi list doznaje od ljudi koji su joj bili suradnici na Pantovčaku, ona ima “dvije ozbiljne ponude za predavanja na stranim sveučilištima o temama iz međunarodnih odnosa i to u trajanju i do jednog semestra”.

Novo Crobarometar istraživao je (ne)popularnost političara u Hrvatskoj. Novi predsjednik ima najmanju podršku u usporedbi s podrškom koju su na početku mandata imali Kolinda Grabar-Kitarović i prije nje Ivo Josipović. Među biračima i dalje se spominje ime Miroslava Škore više po pozitivnim nego po negativnim asocijacijama koje su najviše rezervirane za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Zoran Milanović je predsjednik, Andrej Plenković pred unutarstranačkim izborima, Miroslav Škoro pred osnivanjem stranke. Tko je među biračima popularan, a tko nije donosi Dnevnik Nove TV u svom redovitom mjesečnom istraživanju Crobarometar.

Od predsjednika Milanovića i nakon izborne pobjede građani nisu imali velika očekivanja. Tako je i nakon prisege. O njemu pozitivan dojam ima 51 posto, a negativan njih 38 posto. Tu u odnosu na početak 2020. nema promjena.

No, predsjednikova popularnost manja je od one njegovih prethodnika kada su počeli mandat. Tako je 2015. o Kolindi Grabar-Kitarović pozitivan dojam imalo 57 posto građana, a 2010. o Ivi Josipoviću pozitivan dojam imalo je 79 posto građana.

Miroslav Škoro nije postao predsjednik Republike, nije još niti svoje stranke, ali za njega je početak dobar. O njemu pozitivan dojam ima 53 posto, a negativan njih 35 posto. Odmah iza njega je predsjednik Zoran Milanović s 51 posto građana koji su o njemu imali pozitivan dojam, a njih 38 misli suprotno.

Kolinda Grabar-Kitarović napustila je Pantovčak i podijelila naciju. O njoj pozitivan dojam ima 46 posto, ali isti broj građana o njoj ima negativan dojam. U godinu dana ona je “istopila” potporu od gotovo 20 postotnih poena.

Andrej Plenković početak “tvrde kohabitacije” počinje s činjenicom da 40 posto građana ima pozitivan, a njih 51 posto negativan dojam o predsjedniku Vlade. O Boži Petrovu 38 posto građana misli pozitivno, a njih 43 posto negativno. Davoru Bernardiću pobjeda Zoranu Milanovića nije koristila. O njemu pozitivan dojam ima 29 posto, a negativan njih 51 posto. Milan Bandić i dalje gubi potporu među građanima. Tako o njemu pozitivan dojam ima 21 posto građana, a njih 71 posto negativan dojam.

Kratko je trajao optimizam građana. I dalje 71 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 20 posto misli suprotno. Ne zna njih 9 posto. Optimizam se istopio među svim biračima i sada samo 50 posto HDZ-ovih birača misli da zemlja ide u dobrom smjeru. Vladine politike nikada nisu imali većinsku potporu među biračima. Nakon blagog oporavka i dalje 63 posto građana vladine politike ne odobrava, a njih 28 posto odobrava, dok 9 posto birača ne zna.

Istraživanje je provela agencija IPSOS CAPI metodom na 988 punoljetnih ispitanika između 1. i 20. u mjesecu. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,1%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%, piše Dnevnik.hr.

27.02.2020 · HRVATSKA / POLITIKA