OPORAVLJA SE POTRAŽNJA ZA NAFTOM


27.05.2020
Svibanj je donio preokret trenda iz proteklih nekoliko mjeseci

Cijene nafte na svjetskim robnim burzama u posljednjih su nekoliko dana ostvarile povijesno volatilna kretanja, što je naravno, bilo posljedica pandemije koronavirusa i značajnog pada potražnje u svijetu. Dok je travanj 2020. godine bio obilježen padom cijena američke nafte tipa WTI u negativno područje, svibanj je donio preokret trenda pa se može govoriti i o boljim mjesečnim povijesnim cijenama. Tako cijena WTI-ja iznosi oko 34,16 USD/bbl, a Brenta oko 36,01 USD/bbl.

Oporavak cijena potiču i ponuda i potražnja. Tako je kineska potražnja za naftom u travnju porasla na 89% potražnje u istom mjesecu 2019., dok se u svibnju očekuje da će dostići razinu od 92% iz svibnja 2019. godine. S druge strane, u veljači je pala na samo 40% one iz veljače 2019. godine. 

 

Značajan pad globalne potražnje

Ipak, bez obzira na to preokretanje trendova, Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa da bi globalna potražnja za naftom u 2020. godini mogla pasti za 9,3 mil. bbl/d u odnosu na 2019. godine, što zapravo znači da će se 'poništiti' porast cijena nafte iz gotovo cijelog posljednjeg desetljeća.

Povijesno niske cijene u proteklim tjednima prisilile su proizvođače na smanjivanje proizvodnje nafte. Iako su članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici (tzv. OPEC+) još 1.5.2020. godine odlučili smanjiti proizvodnju za 9,7 mil. bbl/d, IEA-a smatra da će efektivno smanjenje iznositi 10,7% (najveći mjesečni iznos u povijesti). Istodobno je Saudijska Arabija najavila kako će od 1.6.2020. godine sama dodatno smanjiti proizvosdnju za 1 mil. bbl/d, što su popratili i Kuvajt i UAE, dok su Norveška, Kanada i SAD također najavile dodatno smanjenje. Tako se zemlje OPEC+-a ponovno sastaju početkom lipnja 2020. kako bi razgovarale o održavanju smanjenja proizvodnje s ciljem stabilizacije cijena koje su sada na razinama od 45% u odnosu na početak godine.

 

Rizici koji preostaju

Uz sve to, preostaje još nekoliko rizika. Tako bi SAD mogao uvesti carine na sirovu naftu, što je jednom predložio predsjednik Donald Trump. Time bi se povisila cijenu WTI-ja i stvorilo dodatni pritisak na cijenu Brenta. Isto tako, sve veće napetosti (gospodarske, političke pa i vojne) SAD-a i Kine ne idu u prilog stabiliziranju globalnih cijena sirove nafte.

Tu je i stalan rizik od tzv. drugog vala pandemije jer bi to dodatno smanjilo potražnju za naftom što bi bilo pogubno za globalno tržište. Naime, čak i uz suradnju svih proizvođača, zatvaranje naftnih bušotina i zaustavljanje ulaganja na dulje razdoblje dovest će do gubitaka u proizvodnji. 

Ipak, u drugoj polovici 2020. godine može se očekivati oporavak cijena nafte, mada ne bi trebalo isključiti ni njihovo ponovno spuštanje i povećanje zaliha. U svakom slučaju, razine cijena iz siječnja 2020. neće se vratiti sve do prve polovice 2022. godine, objavila su RBA istraživanja. / ENERGETIKA-NET.COM

·          

27.05.2020 · CIJENE_NAFTE / KORONAVIRUS / PROIZVODNJA_NAFTE_I_PLINA / IEA / OPEC