energyobserver


POJAČALO

POJAČALO / ANDREAS MALM: EKOLOŠKI LENJINIZAM MOŽE ZAUSTAVITI KLIMATSKE PROMJENE

Pred vama je intervju koji je sa Andreasom Malmom (Andreas Malm), švedskim ekologom i publicistom, uradio Dominik Mili (Dominic Mealy). Razgovor je prvobitno objavljen u junu 2020. godine u časopisu Jacobin. U njemu Andreas govori kako pandemija COVID-19 i ekološka degradacija imaju isti uzrok ali da se pristupi u tretiranju globalnog zagrijavanja i globalnog razboljevanja radikalno razlikuju. Uzrok ovih kriza je predatorski model kapitalističke proizvodnje koji ne prepoznaje ograničenje planetarnih resursa. Andreas postulira koncept ekološkog lenjinizma pozivajući se na socijalističko nasljeđe državne regulacije kao jedino adekvatno za rješavanje problema izazvanih klimatskim promjenama. Za početak, možeš li objasniti povezanost između trenutne pandemije izazvane korona virusom i globalnih klimatskih promjena? Još na samom početku pandemije, analitičari su upoređivali krizu uzrokovanu COVID-19 sa klimatskom krizom. Međutim, moj stav je da su, takve, direktne usporedbe pogrešne jer trenutna pandemija predstavlja jedan specifičan događaj, dok je globalno zagrijavanje dugoročan trend. Ipak, važno je da razumijemo glavni uzrok epidemije COVID-19. Ona je jedna ekstremna, ali dugo očekivana, manifestacija još jednog dugoročnog trenda – porasta stope zaraznih bolesti koje nastaju prelaskom patogena s divljih životinja na ljudsku populaciju. Ovaj trend je jačao tokom posljednjih decenija a predviđanja su da će, u godinama koje su pred nama, ovakav vid oboljevanja postati još učestaliji. Ključni uzrok pandemije, itekako predvidiv naučnoj zajednici, je krčenje šuma – što je ujedno i drugi faktor po važnosti koji doprinosi globalnim klimatskim promjenama. Najveća biološka raznolikost na Zemlji, koja uključuje i patogene, nalazi se u tropskim šumama. Ti patogeni, koji cirkulišu u divljim staništima među životinjskim svijetom, u suštini ne predstavljaju problem čovječanstvu sve dok se ljudi drže podalje od njih. Međutim, problem se javlja onda kada ekonomija počinje sve dublje da zadire u ta staništa. Krčenje šuma za potrebe poljoprivredne proizvodnje, rudarske industrije ili za izgradnju novih puteva, otvara prostor za sučeljavanja ljudi sa divljim životinjama. U takvim sučeljavanjima, životinjski patogeni mogu mutirati i preći na ljudsku populaciju kroz proces nazvan zoonotsko prelijevanje.

Stranice:

Popularni Tag-ovi:

SRBIJA ALEKSANDAR VUČIĆ PUTIN TRAMP SOLARNA ENERGIJA VETRENJAČE BiH EUROAKTIV CINS KRIK