ENERGETIKA / INVESTITORI OPTIMISTIČNI GLEDE GEOTERMALNE ENERGIJE / BY ENERGYPRESS.NET


04.09.2020
Natječaj Zatvoreni su natječaji za nova četiri istražna prostora za istraživanje geotermalnih voda u energetske svrhe na području Slavonije, Podravine i Međimurja.

Agencija za ugljikovodike objavila je da je zaprimila devet ponuda od sedam ponuditelja za sve ponuđene prostore – Ernestinovo, Lunjkovec-Kutnjak, Legrad-1 i Merhatovec. U ovoj fazi Agencija još ne otkriva o kojim tvrtkama je riječ, tek navode kako su prijavitelji renomirane domaće i strane kompanije s iskustvom u razvoju geotermalnih projekata, te slijedi ocjenjivanje njihovih ponuda.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan zadovoljan je interesom, posebice jer se postupak vodio u uvjetima pandemije koronavirusa. “Pripreme za raspisivanje ovih natječaja započele su netom pred zatvaranje svjetskoga gospodarstva i velikih poremećaja koji su uslijedili na energetskom tržištu zbog kojih su brojne kompanije odustale od investicijskih projekata.

Odmah po izlasku iz lockdowna Agencija za ugljikovodike je u lipnju raspisala natječaj ohrabrena kontinuiranim interesom za geotermalne projekte u Hrvatskoj unatoč krizi koja je zahvatila cijeli svijet. Stoga je uspjeh natječaja tim veći”, ističe Krpan, kojem je odaziv još jedna potvrda da geotermalna energija ima ogroman potencijal u Hrvatskoj. Velika prednost za ulagače je činjenica da su im na raspolaganju detaljni podaci o geotermalnim lokacijama, ali i postojeće bušotine preostale iz projekata istraživanja ugljikovodika koji nisu rezultirali uspjehom.

Budući da na bušotine odlazi gotovo polovica ulaganja, Hrvatsku to čini dodatno konkurentnom za ulaganja u geotermalne projekte. U Agenciji za ugljikovodike kažu da zasad imaju bazu od oko 3500 bušotinskih podataka, bazu seizmičkih podataka na prostoru od oko 20.000 kilometara, te velik broj 3D seizmičkih podataka.

To su, dodaju, za investitore dragocjeni podaci koji dobro definiraju istražne prostore i potvrđuju geotermalni potencijal, što štedi novac i vrijeme. Upravo to i daje prednost Hrvatske na europskoj energetskoj tranzicijskoj karti, na kojoj joj dodatno priliku da u tom segmentu bude perjanica daje i velik interes lokalnih jedinica za uključivanje u geotermalne projekte.

Pozitivan promjer je istražni prostor Karlovac-1, za koji je među ostalim lani Agencija provela natječaj za koncesiju, a kojim svoj energetski potencijal Karlovac želi usmjeriti u javni prostor kroz novi sustav toplinarstva za grad.

U Hrvatskoj je trenutačno aktivno deset istražnih prostora geotermalne vode za proizvodnju električne i toplinske energije – Babina Greda 1 i 2, Karlovac 1, GT Zagreb, Slatina 2 i 3, Virovitica 2, Sveta Nedelja i Bošnjaci sjever.

Projekti koji su u istražnoj fazi, ističu iz Agencije, mogu proizvesti 59 MW električne energije i mogu biti u punoj implementaciji od 2022. do 2025. U fazi eksploatacije su četiri projekta – Velika Ciglena kraj Bjelovara, gdje je izgrađena najveća geotermalna elektrana u Europi, Draškovec AATG u Međimurju, te Bizovac i GT Ivanić.

Prema podacima Agencije za ugljikovodike, na oko 40 postojećih bušotina koje su se izgrađivale radi istraživanja nafte i plina u 30-ak godina, potvrđeni su geotermalni potencijali, a na temelju postojećih nalazišta geotermalnih izvora došlo se i do procjene trenutačnog potencijala na više od 500 MW iz ovog izvora, što je više od hrvatskog udjela u nuklearnoj elektrani Krško (NEK), piše Poslovni dnevnik.

 

 

04.09.2020 · GEOTERMALNA_ENERGIJA