ENERGETIKA / VLADA ĆE RASPRAVLJATI O INTERPELACIJI ĆORIĆA / BY ENERGYPRESS.NET


12.11.2020
Danas se održava sjednica Vlade Na dnevnom je redu prijedlog Zakona o elektroničkim medijima koji se usklađuje s revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama, posebno u digitalnom okruženju, a među ostalim, uređuje se pitanje odgovornosti za sadržaje koje generiraju korisnici na elektroničkim publikacijama, odnosno za komentare.

Vlada će se očitovati Hrvatskome saboru na prijedlog 40 oporbenih zastupnika za pokretanje pitanja povjerenja ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, jer smatraju da je uvelike narušena njegova vjerodostojnost kao ministra u Vladi.

Vlada će donijeti i odluku o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, imenovanju nacionalnog koordinacijskog tijela, tijela odgovornih za provedbu financijskog doprinosa i neovisnog revizorskog tijela.

Ministri će dobiti i informaciju o aktualnoj situaciji s koronavirusom u Hrvatskoj. Vlada će raspravljati i o prijedlogu zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama te o provedbi Nacionalnog programa reformi 2020. za razdoblje svibanj – listopad.

Budući da predsjednik Vlade RH Andrej Plenković još uvijek nije odgovorio na prijedlog Predsjednika Republike za sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost od 20. listopada, predsjednik Republike Zoran Milanović uputio je danas ponovo dopis predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću u kojemu predlaže sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i predlaže pitanja o kojima bi se raspravljalo i odlučivalo na sjednici VNS-a, a sve sukladno čl. 4. st. 3. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, navodi se u priopćenju Ureda PRH.

Kako je predsjednik Vlade i danas iznio neistinite činjenice o sazivanju VNS-a, u nastavku (i prilogu) objavljujemo dopis Predsjednika Republike koji mu je prethodno upućen, stoji u priopćenju te se navodi dopis kojega prenosimo u cijelosti.

“Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,

obraćam Vam se još jednom s prijedlogom za sazivanjem sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Sukladno zakonskom okviru, čl. 4. st. 3. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, jedino smo Vi i ja – kao predsjednici Vlade i Republike – ovlašteni dogovoriti i sazvati sjednicu Vijeća nacionalne sigurnosti.

Kao što i proizlazi iz ovog dopisa, a nastavno na moj dopis od 20. listopada, predlažem održavanje sjednice i od Vas očekujem odgovor prihvaćate li prijedlog za održavanjem iste.

S obzirom na to da prema već spomenutom čl. 4. st. 3. Zakona sjednicom Vijeća predsjeda Predsjednik Republike, slobodan sam predložiti sljedeća pitanja o kojima bismo raspravljali i odlučivali, a koja utječu na nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske:

1. Radikalizacija u hrvatskom društvu;

2. Pandemija virusa COVID-19;

3. Sustavno kršenje Daytonskog sporazuma na štetu hrvatskog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine;

4. Funkcioniranje pravosudnog sustava Republike Hrvatske, posebice u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala;

5. Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2021. godinu.

Ako smatrate da bismo trebali raspraviti o još nekom pitanju, molim Vas da to predložite kako bi rasprava bila što kvalitetnija. S obzirom na brojnost i važnost tema, predlažem, ako se dogovorimo o održavanju sjednice, da je održimo u dva dijela u sljedeća dva tjedna, pri čemu sam spreman prilagoditi se Vašem rasporedu.

Nakon Vašeg odgovora na ovaj ponovljeni poziv, može se pristupiti i rješavanju tehničkih detalja oko održavanja same sjednice”, stoji u dopisu.

Objavljen i plan za konverziju u eure

Vlada je u sklopu e-Savjetovanja objavila detaljan prijedlog Nacionalnog plana zamjena kune eurom, u kojem su navedeni svi detalji oko konverzije kune u euro. Predsjednik vlade AndrejPlenković izjavio je danas kako je cilj da se sve pripremi za uvođenje eura s 1. siječnjem 2023. godine, zbog čega će se morati provesti i Nacionalni plan zamjene kune eurom, danas predstavljen na sjednici vijeća za uvođenje eura. Hrvatska je u europski tečajni mehanizam (ERM II) ušla 10. srpnja ove godine, a središnji paritet utvrđen je na razini od 7,53450 kuna za jedan euro, što je bio tržišni tečaj na dan ulaska u ERM II.

“Na dan svoga uvođenja euro će postati zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Hrvatsko gospodarstvo time će ostvariti brojne koristi. Primjerice, valutni rizik u eurima, kojemu je izložena većina dužnika, potpuno će nestati, međunarodna razmjena s članicama europodručja bit će olakšana jer neće biti potrebe za učestalim zamjenama kuna u eure i obratno, zaduživanje će postati povoljnije, a otpornost gospodarstva na vanjske šokove povećat će se. Sve navedeno pridonijet će poboljšanju poslovne i investicijske klime u Republici Hrvatskoj. Zamjena hrvatske kune eurom iznimno je složen proces u koji će biti uključen velik broj dionika, a zasnivat će se na načelima učinkovitosti i informiranosti svih sudionika procesa, a posebice građana.

Konverzija gotovog novca, depozita, kredita, cijena i ostalih novčanih iskaza vrijednosti provodit će se bez naknade primjenom fiksnog tečaja konverzije. U postupku konverzije, gotov novac, cijene i svi ostali iznosi iskazani u kunama preračunavat će se u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije iskazanog u punom brojčanom iznosu, dakle uključujući svih njegovih pet decimala, i potom zaokruživanjem dobivenog iznosa na dvije decimale. Preračunavanje iznosa primjenom skraćenog oblika fiksnog tečaja konverzije neće biti dopušteno.

Glavnina transakcija zamjene novčanica i kovanog novca kuna u eure provest će se tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura. Banke će pružati uslugu zamjene novčanica i kovanog novca kuna u eure godinu dana od dana uvođenja eura. U prvih šest mjeseci banke će zamjenu gotovog novca pružati bez naknade, a sljedećih šest mjeseci za tu će uslugu moći zaračunavati naknadu. Gotov novac kuna moći će se u prvih šest mjeseci (od dana uvođenja eura) bez naknade zamijeniti u eure i u poslovnicama Financijske agencije (nadalje: Fina) i Hrvatske pošte d.d.

HNB će bez vremenskog ograničenja mijenjati novčanice kuna u eure, a kovani novac do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Nakon što istekne rok u kojemu zamjenu gotovog novca obavljaju banke, Fina i Hrvatska pošta d.d., građani će gotov novac moći mijenjati isključivo kod HNB-a. Središnja banka će uslugu zamjene gotovog novca obavljati bez naknade, i to novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanog novca do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Unatoč vrlo dugim rokovima zamjene očekuje se da će zamjena kunskoga gotovog novca biti osobito intenzivna tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura.

Konverzija u euro kunskih sredstava na računima u bankama provest će se trenutačno na dan uvođenja eura. Sva kunska sredstva na tekućim, žiroračunima i štednim računima kod domaćih banaka bit će pretvorena u eure bez naknade na sam dan uvođenja eura. Dakle, za razliku od gotovog novca, čija je konverzija vremenski dug i logistički vrlo zahtjevan posao, novac koji se drži na bankovnim računima pretvorit će se u eure brzo i jednostavno, bez potrebe za prijelaznim razdobljem. Upravo zato, u mjesecima uoči uvođenja eura građane će se pozivati da što više novčanica i kovanog novca kuna pohrane na račune kod banaka. S obzirom na to da će sva kunska sredstva na računima biti konvertirana u eure na dan uvođenja eura, počevši od tog dana bezgotovinski platni promet obavljat će se isključivo u eurima.

Od dana uvođenja eura svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. Uvođenje eura neće nužno iziskivati izmjene postojećih ugovora o kreditu, bez obzira na to je li riječ o kunskim kreditima ili kreditima s valutnom klauzulom u eurima, jer će pitanje njihove konverzije biti regulirano zakonom kojim se uređuje uvođenje eura u Republici Hrvatskoj (nadalje: zakon o euru). Konkretno, taj će zakon propisati da ugovori o kreditima ostaju na snazi, a iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima smatrat će se iznosima u eurima, pri čemu će se iznosi preračunavati prema fiksnom tečaju konverzije bez ikakve naknade za dužnike. Ako je kamatna stopa na kredit fiksna, ta će se stopa nastaviti primjenjivati i nakon uvođenja eura. S druge strane, ako je kredit bio ugovoren s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz određeni parametar, prema odredbama zakona o euru taj će parametar biti prema potrebi modificiran, što će regulirati zakon o euru. Pritom se financijski položaj dužnika neće smjeti pogoršati. Banke će svoje klijente o nadolazećim promjenama morati obavijestiti nekoliko tjedana prije službenog prelaska na euro.

Tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura u optjecaju će se istodobno nalaziti kune i euri, a nakon isteka tog razdoblja euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja. U svrhu osiguranja nesmetanog prelaska na novu valutu, u kratkom prijelaznom razdoblju kuna i euro istodobno će imati status zakonskog sredstva plaćanja. Drugim riječima, građani će u prva dva tjedna počevši od dana uvođenja eura u trgovinama moći plaćati objema valutama. S druge strane, trgovci bi ostatak novca kupcima trebali vraćati isključivo u eurima. To znači da će trgovci zamijeniti u eure dio ukupnoga kunskoga gotovog novca u optjecaju. Propisat će se pravilo prema kojemu trgovac u ovom prijelaznom razdoblju u jednoj transakciji s kupcem neće morati primiti više od 50 komada gotovog novca kuna. Po isteku dva tjedna od dana uvođenja eura euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.

Nadležna tijela poduzet će niz mjera u svrhu zaštite potrošača od neopravdanog povećanja i neispravnog preračunavanja cijena. Ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da među hrvatskim građanima postoji bojazan da će uvođenje eura dovesti do snažnog jednokratnog porasta cijena. Međutim, iskustva država koje su već uvele euro pokazuju da su takvi strahovi neutemeljeni, posebice ako nadležna tijela poduzmu adekvatne mjere u svrhu zaštite potrošača.

Obveza dvojnog iskazivanja cijena ključna je mjera za sprječavanje neopravdanog povećanja i neispravnog preračunavanja cijena. Uvođenje nove valute može privremeno otežati usporedbu cijena, što bi neki trgovci mogli pokušati iskoristiti da povećaju svoju dobit na teret potrošača. S ciljem sprječavanja takve prakse, Vlada Republike Hrvatske donošenjem zakona o euru i izmjenama relevantnih propisa uvest će obvezu dvojnog iskazivanja cijena koja će biti na snazi u razdoblju od 30 dana od odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj do 12 mjeseci nakon dana uvođenja eura. Obveza dvojnog iskazivanja cijena omogućit će lakše identificiranje trgovaca i pružatelja usluga koji su neopravdano povećali ili neispravno preračunali cijene u euro. Prijave s osnove neopravdanog povećanja ili neispravnog preračunavanja cijena bit će omogućene putem službene internetske stranice uvođenja eura ( www.euro.hr ) i putem drugih kanala, o čemu će opća javnost biti na vrijeme obaviještena”, navodi se u dokumentu vlade i Hrvatske narodne banke.

 

 

12.11.2020 · HRVATSKA / EKONOMIJA