ENERGETIKA / AKTIVNA ULOGA SREDIŠNJIH BANKARA U KLIMI / BY ENERGYPRESS.NET


23.04.2021
BLOG HNB-A

Središnje su banke spremne preuzeti aktivnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, a daljnja istraživanja i analize koje poduzimaju dat će im odgovor na koji način klimatske promjene i borbu protiv njih uključiti u okvire svojih politika, ali i svog poslovanja, ističu analitičari HNB-a u najnovijem HNBlogu.

“Središnje banke sve više uključuju pitanje klimatskih promjena u sva područja svojeg djelovanja. Trenutno je njihova pozornost usmjerena na uvažavanje klimatskih rizika pri aktivnostima usmjerenima na ostvarenje stabilnosti cijena i financijskog sustava. Osim toga, središnje banke razmatraju i svoju ulogu kao i ulogu financijskog sektora u borbi protiv klimatskih promjena. Klimatske su promjene danas, uz digitalne valute, najdinamičnije područje istraživanja i razvoja središnjih banaka”, navode autori HNBloga – glavni savjetnik u sektoru istraživanja HNB-a Maroje Lang i zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek.

Kako bi se zaustavio trend globalnog zagrijavanja, još 2015. godine potpisan Pariški klimatski sporazum, koji je istaknuo i potrebu osiguranja financiranja takvih projekata i pozvao države potpisnice na mobilizaciju različitih izvora, instrumenata i kanala financiranja, pri čemu posebnu ulogu trebaju imati javna sredstva.

Autori HNBloga podsjećaju uz ostalo i da je osiguranje potrebnog financiranja važan dio Europskoga zelenog plana, prema kojemu je velik dio sredstava predviđenih Fondom nove generacije namijenjen “zelenim” ulaganjima. Posebnu ulogu imaju razvojne banke, među kojima se na europskoj razini ističe Europska investicijska banka (EIB).

“Središnje su banke oprezno pristupile pozivu Pariškog sporazuma kako ne bi ugrozile stabilnost cijena i stabilnost financijskog sustava. Radi definiranja zajedničkog pristupa, središnje su banke 2017. godine uspostavile Mrežu za ozelenjivanje financijskog sustava (engl. Network for Greening of the Financial System – NGFS), skupinu središnjih banaka i regulatora udruženih na dobrovoljnoj osnovi radi razmjene iskustava i dobrih praksi, doprinosa u razvoju upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima i podupiranja doprinosa financijskog sustava tranziciji prema održivom gospodarstvu”, navode Lang i Švaljek.

NGFS je u početku brojio osam članova, a porastao je na 89 članova i 13 promatrača te su mu se, osim osredišnjih banaka te regulatora banaka i osiguravajućih društava, pridružile i mnoge razvojne banke i međunarodne financijske institucije.

Prvi korak u djelovanju NGFS-a bio je istražiti kako klimatske promjene utječu na ekonomsku aktivnost i financijski sustav. “Pokazano je da klimatske promjene imaju negativan utjecaj i predstavljaju srednjoročni ili dugoročni rizik za ostvarenje osnovnih ciljeva središnjih banaka. Pritom bi se učinci klimatskih promjena mogli materijalizirati tek nakon više desetljeća, što prelazi uobičajeni horizont razmatranja djelovanja monetarne politike, pa ih je stoga monetarna politika sklona zanemariti, a posebno je teško predviđati ekstremne vremenske uvjete i njihove učinke. Stoga se razvijaju dodatni modeli i pokazatelji za praćenje utjecaja klimatskih promjena na gospodarstvo i financijski sustav”, navode autori bloga.

Središnje banke postupno uspostavljaju mehanizme za identificiranje izloženosti poslovnih banaka klimatskih rizicima te potiču poslovne banke na uspostavu kvalitetnih sustava praćenja klimatskih rizika, pri čemu autori podsjećaju da je Europska središnja banka (ESB) sredinom prošle godine objavila dokument u kojem je opisala procedure koje će primjenjivati pri nadzoru klimatskih rizika.

“Središnje banke tek razmatraju na koji bi se način mikrobonitetni i makrobonitetni instrumenti mogli rabiti kako bi se financijske institucije potaklo na adekvatno praćenje klimatskih rizika i na snažnije financiranje klimatske tranzicije”, ističu Lang i Švalje.

U blogu uz ostalo obrazlažu da središnje banke mogu uključiti klimatske rizike u politiku upravljanja svojim pričuvama i portfeljima, što je posebno slučaj kod velikih središnjih banaka koje su u posljednjih deset godina provodile velike operacije kvantitativnog popuštanja i koje u svom portfelju imaju znatne iznose vrijednosnica privatnog sektora.

Sve se više analiziraju i načini uvažavanja pitanja klimatskih promjena kod provedbe monetarne politike. Stoga je, podsjećaju autori, ESB u svoj pregled strategije monetarne politike uvrstio ocjenu primjerenog načina uključivanja klimatskih rizika u okvir monetarne politike ESB-a.

NGFS također razmatra opcije prilagodbe monetarne operacije borbi protiv klimatskih promjena, i to u smislu operacija kreditiranja banaka, definiranja prihvatljivih kolaterala i operacija otkupa vrijednosnih papira.

“Sve te mogućnosti na strani monetarne politike u fazi su razmatranja i postupnog uvođenja. Istodobno, većina se središnjih banaka opire izravnom financiranju zelenih ulaganja koja bi mogla predstavljati kreditni rizik i ugroziti ostvarenje primarnog cilja, odnosno stabilnosti cijena”, ističu Lang i Švaljek, napominjući i kako središnje banke sve veću pozornost posvećuju vlastitom doprinosu emisiji ugljika i utjecaju na okoliš objavljujući informacije o svom ugljičnom otisku i donoseći planove njegova postupnog smanjivanja do ostvarivanja ciljnih veličina.

 

23.04.2021 · KLIMATSKE_PROMENE