NA JESEN KREĆE AUKCIJA ZA VELIKE ZELENE PROJEKTE


29.04.2021
Investitore u vjetroelektrane brine da u roku od pet godina neće uspjeti realizirati projekte u Dalmaciji

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja planira u drugoj polovici godine, najvjerojatnije na jesen, raspisati dražbu za izgradnju velikih elektrana za korištenje obnovljivih izvora energije, prije svega solarnih elektrana i vjetroelektrana, kao kao i još jedna aukcija za male projekte, najavio je u utorak Ivo Milatić, tajnik Ministarstva na ZOOm panelu u organizaciji Udruženja OIE Hrvatske. Milatić je pojasnio da je ideja nacrta Zakona o tržištu električne energije, koji je trenutno u javnoj raspravi, ubrzati provedbu projekata u sektoru obnovljivih izvora energije, pa se predlaže da rok za njihov završetak bude pet godina. 

 

Ministar Tomislav Ćorić izjavio je ranije da bi se na prvoj velikoj dražbi trebala podijeliti kvota od 400 MW. Krajem prošle godine Hrvatska je uvela aukcije za dodjelu premija i feed-in tarifa, a na prvoj su aukciji dodijeljene subvencije za 25,5 MW za elektrane snage manje od dva megavata. Maja Pokrovac iz OIEH-a pitala je državnog tajnika kako komentira prigovore investitora na nacrt Zakona o tržištu električne energije koji predviđa razdoblje od pet godina za dobivanje ključnih dozvola za projekte obnovljivih izvora energije, poput okolišnih i priključnih dozvola. 

 

Oni se brinu da je rok prekratak, s obzirom na to da je potrebno oko tri do pet godina za izradu procjene utjecaja na okoliš, posebno za vjetroelektrane, a tu je i razvoj projekta, financiranje, rekao je Pokrovac. Milatić je ustvrdio da je stav Ministarstva da ako je preduvjet za energetsko odobrenje valjani prostorni plan lokalne samouprave u kojoj se projekt provodi, tada je pet godina dovoljno za dobivanje građevinske dozvole. To znači da bi rok "energetskog odobrenja" bio pet godina. Ako se to produlji na šest, sedam godina, tada Hrvatska neće uspjeti ostvariti postavljene ciljeve, ideja je koncentrirati ulaganja na lokacije na kojima se mogu graditi elektrane, dodao je. 

 

Lokalne samouprave bi trebale bolje planirati

 

Milatić je izjavio da je na javnoj raspravi o Nacrtu zatraženo da prostorni plan ne bude uvjet za izdavanje energetskog odobrenja i sudjelovanje na aukcijama, što bi onda značilo da se ništa ne mijenja u odnosu na trenutno stanje, te da se provedba projekta ne odgađa godinama. Namjera je prisiliti lokalne samouprave na bolje prostorno planiranje, jer sada postoje slučajevi da su se investitori uspjeli dogovoriti da u te planove uvrste određene projekte, iako u blizini nema dalekovoda ili je okoliš ugrožen, a onda nastaju problemi kada Ministarstvo mora izdati dozvolu, ustvrdio je Milatić i rekao da je ideja izgraditi ono što ima smisla, a ne ono što nekome izgleda zgodno. 

 

Milatić je izjavio da se paralelno s velikim pripremama priprema aukcija i za projekte manje snage. Kada je riječ o kvotama, Milatić je istaknuo da država namjerava povećati kvotu za geotermalnu energiju, koja je na prvoj maloj dražbi bila postavljena na 20 MW, ali nije raspodijeljena. Za instaliranje geotermalne elektrane snage 1 MW potrebno je ulaganje od 5,3 milijuna eura. Od povećanja kvote nije se odustalo, ali nema projekata koji su spremni i koji bi to mogli iskoristiti, rekao je, dodajući da se geotermalne elektrane ne mogu graditi bez premija s obzirom na velika ulaganja od 40 milijuna kuna (oko 5,3 milijuna) za 1 MW. 

 

Bioplin se, kako je izjavio, ne može razvijati bez poticaja, ali inzistirat će na rješavanju klimatskih problema u poljoprivredi. Ideja je da bioplin bude dio zelene energije koju ćemo koristiti, ali samo ako pomaže u rješavanju klimatskih problema u poljoprivredi, pa će uvjeti za te projekte biti rigorozniji kako bi se stvorili, objasnio je, prenosi Balkan Green energy news. / ENERGETIKA.NET-COM

 

29.04.2021 · OBNOVLJIVI_IZVORI / AUKCIJE / MINGOR / IVO_MILATIĆ / NATJEČAJI / ZAKON_O_TRŽIŠTU_ELEKTRIČNE_ENERGIJE