HEP U REALIZACIJI PRVOG OBNOVLJIVOG HIBRIDNOG PARKA U HRVATSKOJ


10.06.2021
Započeo Power & Energy Masters, 14. znanstveno-stručno savjetovanje „Energetska i procesna postrojenja“

S novih 1.500 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije do 2030. i s više od 50 projekata u razvoju, Hrvatska elektroprivreda (HEP) bit će istinski nositelj niskougljične energetske tranzicije u Hrvatskoj, istaknuto je na Power & Energy Mastersu, 14. međunarodno znanstveno-stručnom savjetovanju „Energetska i procesna postrojenja“ (EIPP-FOE), koje je u organizaciji Energetike marketing započeo s radom u Umagu, gdje se okupilo više od 150 energetičara iz Hrvatske i regije. 

 

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić uvodno je istaknuo da ta tvrtka paralelno razvija velik broj energetskih projekata u obnovljivcimaplinu, toplinarskoj djelatnosti te elektromobilnosti, a do sada je iz EU fondova za njihov razvoj povučeno oko milijardu kuna. HEP je u razvojnom ciklusu s osam sunčanih elektrana vrijednih 200 mil. kn, među kojima se ističu FNE Obrovac 7,5 MW i FNE Nova vas do 40 MW dok će najveća FNE Korlat snage 75 MW i s vrijednošću od cca. pola milijarde kuna, uz postojeći vjetropark činiti prvi obnovljivi hibridnih park u Hrvatskoj. 

 

Cilj do 2030.

 

Cilj HEP-a do 2030. je imati 700 MW instaliranih u vjetru i Suncu, čime bi se udio OIE u ukupnom energetskom miksu kompanije povećao 50%. Sunčana elektrana Vis od iduće godine imat će i baterijsku pohranu energije, kao prva takva elektrana u Hrvatskoj, a slično je planirano i uz FNE koja će se graditi na Unijama, kao i baterijske pohrane kod potpora elektromobilnosti, rekao je predsjednik Uprave HEP-a. Uz to, tvrtka razvija HES Kosinj-Senj, te radi na revitalizaciji HE Varaždin. 

 

Cilj nam je povećanje energetske učinkovitosti u toplinarstvu, smanjujući gubitke u mreži a nova će kogeneracija u EL-TO Zagreb 80 MWel i 70 MWt u rad će biti puštena u jesen iduće godine. Imamo u planu novu kogeneraciju u TE-TO Osijek i spojni vrelovod, a ovih smo dana donijeli i odluku za TE u Rijeci. Posebno smo ponosni na projekte u revitalizaciji vrelovoda u 27 zagrebačkih naselja, kao i na smart grid pilot projekt koji provodimo EU sredstvima. S godišnjim investicijama većim od tri milijarde kuna potpomažemo gospodarstvo i izvoz te zapošljavanje, u skladu s ciljevima Vlade i Nacionalnog programa za oporavak i otpornost“, naglasio je Barbarić. 

 

Vodik u plinskoj mreži

 

Vanja Varda, pomoćnica direktora Sektora za tržišnu i marketinšku analitiku detaljno je predstavila HEP-ovu zelenu politiku te naglasila da će Vlada uskoro projekt HES Kosinj-Senj, vrijedan 3,4 mlrd. kn. proglasiti projektom od strateške važnosti za državu. „HEP razvija vlastitu strategiju za upotrebu vodika, stavljajući naglasak na proizvodnji zelenog vodika elektrolizom. U suradnji s Plinacrom analiziramo mogućnost proizvodnje i utiskivanja vodika u plinsku mrežu s ciljem da od 2024. do 2030. primješavamo do 20% vodika prirodnom plinu, kako bi smanjili emisije iz plinskih elektrana za 10%. Naše nove kogeneracije u Zagrebu već jesu „H2O- ready“ a cilj nam je nakon 2030. do 2050. čak i povećati udio vodika u plinskom miksu, ako to bude moguće“, rekla je Varda. 

 

Marijan Krpan, predsjednik Agencije za ugljikovodike predstavio je aktualnosti u radu Agencije koja izmjenama zakona postaje središnje tijelo za razvoj projekata u geotermiji. Hrvatska posebnost je nadprosječno visoki termalni gradijent podzemnih voda koje mogu biti korištene za proizvodnju električne i toplinske energije, kao i za druge gospodarske namjene u poljoprivredi i turizmu. Trenutno je u radu tek jedna geotermalna elektrana, ali taj projekt neće ostati usamljen jer je u razvoju nekoliko projekata, a postoji i izniman interes lokalnih samouprava (Đurđevac, Sisak, Donji Miholjac, Vukovar, Karlovac, Velika Gorica….) i županija u kontinentalnom dijelu zemlje, kao i nekoliko privatnih investitora koji su dobili nekoliko koncesija za istraživanje. „Dugoročno, Hrvatska bi mogla iskoristiti čak 1 GW iz geotermije. Iz ranije prikupljenih podataka identificirali smo 191 bušotinu, od kojih je 120 pogodno za toplinarstvo. Cilj je da AZU provodi istraživanja GTE potencijala kako bi se smanjio rizik investitorima i jedinicama lokalne samouprave, pošto je to najveći trošak a ujedno i rizik.“, kazao je Krpan. 

 

Tehnostan grabi ispred ostalih

 

Tatjana Čorlija iz HEP-a govorila je o potencijalu financiranja projekata iz EU fondova, istaknuvši da će HEP iz Modernizacijskog fonda do 2030. povući 439 mil. eura, a već je predana dokumentacija za par projekata. Iz CEF-a je moguće povući novac za inovacije, a iz EU mehanizma za pravednu tranziciju računa se na 65 mil. eura. 

 

Kristijan Lovrenščak, direktor vukovarskog komunalca Tehnostana predstavio je iznimno uspješno realizirane projekte dekarbonizacije u toplinarstvu primjenom kotlova na pelete i prve hrvatske solarne toplinske elektrane, financiranjem iz ušteda. Time je korisnicima račun za grijanje smanjen za čak 42%, a povrat se računa u roku od sedam godina. Tehnostan uskoro nastavlja dalje s četvrtom fazom solarnog polja, a razmišljaju i o dizalicama topline na dunavsku vodu te o proizvodnji vodika. „Naš uspjeh leži u dobroj suradnji s gradonačelnikom, a i regulatorni okvir za toplinarstvo sada je bitno bolji za investicije nego prije“, rekao je Lovrenščak. 

 

U sklopu konferencije predstavljena su rješenja renomiranih proizvođača opreme i pružatelja energetskih usluga poput Weishaupta, Viessmanna, Boscha i Numikona te znanstvena dostignuća nekoliko fakulteta. Konferencija nastavlja s radom danas i sutra, a u petak 11. lipnja održat će se i 9. Međunarodni forum o obnovljivim izvorima energije. / ENERGETIKA-NET.COM

 

10.06.2021 · EIPP-FOIE / HEP / OBNOVLJIVI_IZVORI / VE_KORLAT / VODIK / MARIJAN_KRPAN / TEHNOSTAN / TE-TO_OSIJEK / TE-TO_ZAGREB / TE_RIJEKA