ERA ELEKTRIČNIH VOZILA POLAKO POČINJE I U NAS


18.06.2021
Nova era prometa u Zagrebu okupila stručnjake u alternativnoj mobilnosti

Promjene koje Hrvatska treba napravi u energetskom miksu dobrim se dijelom tiču prometa. Hrvatska je smanjila emisije ugljičnog dioksida u odnosu na baznu godinu i sada je na 15 mil. t. godišnje, s ciljem od 1,5 mil. t 2050., no od bazne 1990. emisije iz prometa u kontinuiranom su rastu i to za 69% i predstavljaju najveći javnozdravstveni problem u zemlji, rečeno je jučer na konferenciji Nova era prometa koja se u organizaciji Energetike marketing održala u hotelu Antunović. U fokusu je dakako, elektromobinost, a Hrvatska je po vrijednosti poticaja po korisniku druga u EU, odmah iza Rumunjske, no ne može se pohvaliti brzim rastom broja električnih vozila

 

Poticaji i tržište

 

Tin Koren iz udruge Strujni krug kazao je da je Hrvatska krajem 2020. imala 553 registrirana hibrdna automobila i tek 1.343 električnih vozila, što su i dalje promili u odnosu na 1,7 mil. registriranih vozila ukupno. S više od 400 javno dostupnih punionica odnosno 0,75 po vozilu tu ne stojimo tako loše. No, Koren upozorava da se ove godine na našim cestama u turističkoj sezoni očekuje između 2.500 i 3.000 električnih vozila pa proizlazi da je brzih punionica i dalje premalo, usprkos svom digitalnom trudu pružatelja usluga. Govoreći o poticajima preko FZOEU pohvalio je promjenu modela, no istaknuo da je 105 mil. kn premalo za interes koji postoji, te da bi poticaje trebalo udvostručiti. Udruga promovira ugradnju 100.000 AC punjača u stupove javne rasvjete diljem zemlje te traže da se članovima udruge omoguće popusti pri kupnji 'električara'. 

 

Mario Mihetec iz FZOEU-u je komentirao rezultate poziva za poticaje za električna vozila istaknuvši da je poziv bio otvoren duže nego inače, a uvjeti su bili kompleksniji, samo za ozbiljno zainteresirane. Sada će se pričekati da oni koji su prošli uplate avanse u roku od osam dana, a ako ih ne uplate na vrijeme poziv će se otvoriti za nove korisnike do iskorištenja sredstava. Ove godine očekuje se gotovo 2.000 novih vozila kroz taj poziv, a kao glavni problem on je istaknuo nisku kupovnu moć stanovništva. Na javnom pozivu za vozila na vodik jesenas nije bilo zainteresiranih, a poticaji za CNG/LNG za gospodarske subjekte smatraju se deminimis poticajima i neće ih dodijeljivati fond već eventualno Ministarstvo prometa, pomorstva i infrastrukture. 

 

Nove punionice

 

Filip Brkljača iz Hrvatskog Telekoma situaciju s elektromobilnošću nije ocijenio bajnom te je istaknuo da poticaji idu od 2014. a broj vozila je i dalje vrlo mali, te treba promisliti je li politika optimalna. "Od pet i pol milijardi kuna alokacije iz EU fondova za električna vozila i infrastrukturu je u promilima. Treba se povesti za primjerom Češke koja je kroz OPKK uzela 40 mil. eura za četiri projekta koji uključuju gradnju 600 brzih punionica diljem zemlje, ili Rumunjskom, koja se rukovodi principom park&ride te na jednoj lokaciji izgradi 20-30 punionica", rekao je Brkljača. 

 

Domagoj Puzak iz HEP-a je rekao da je ta elektroenergetska kompanija kroz brand HEP ELEN učinila puno u elektromobilnosti i cijena punjenja je i dalje besplatna, a s izgradnjom infrastrukture treba pratiti statistike i vidjeti gdje povećati snagu punionica. Pohvaljena je inicijativa predsinstalacije za punjenje električara za nove zgrade i/ili njihove garaže, no istaknuto je da je potrebno riješiti cijeli niz zakonodavnih, vlasničkih i fiskalnih preduvjeta koje se tiču njihovog korištenja u budućnosti. 

 

Kristina Marić iz INA-e rekla je da INA nastavlja s projektom biorafinerije u Sisku za proizvodnju biogoriva iz miscantusa i sijena, vrijednom 300 mil. eura, a trenutno se razmatra financiranje, koje bi dijelom trebalo biti bespovratno kroz NPOO. Tvrtka je u suradnji sa ZET-om u projektu proizvodnje zelenog vodika i gradnji punionice za dvoznamenkasti broj autobusa u Zagrebu.  / ENERGETIKA-NET.COM

18.06.2021 · BIORAFINERIJA / ELEKTRIČNA_VOZILA / FZOEU / POTICAJI / HRVATSKI_TELEKOM / HEP